Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe.
Njemačka je toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a uz zapovjednika Janjića Capu, predvodio ga je i politički komesar Marijan Cvetjović. Završetak Drugog svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane Narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500 tisuća hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije borilo se oko 230 tisuća boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Narodnooslobodilačka borba pridonijela je slomu fašizma i stvaranja nove državne zajednice – federativne Jugoslavije, u kojoj je Hrvatska bila ravnopravna federalna država. Dan antifašističke borbe obilježava se od hrvatske neovisnosti svake godine 22. lipnja.
