Dvodnevna duhovna obnova za djelatnike Katoličke osnovne škole iz Šibenika održana je u utorak i srijedu 1. i 2.rujna u Prvić Luci. Duhovnu obnovu predvodio je šibenski biskup mons. Ante Ivas. Tijekom tri razmatranja biskup je promatrao tri segmenta djelatnika Katoličke škole. Razmatranja su bila međusobno povezana i prelijevala su se tematski i životno jedno u drugo.
U prvom razmatranju na temu „Ja, čovjek?!“ o. biskup je stavio naglasak na potrebu upoznavanja samog sebe, a za postaviti ovo pitanje sebi potrebna je hrabrost. Ukazao je na potrebu pronalaska vremena za stati sami pred sebe i suočiti se sami sa sobom. Današnji čovjek udaljuje se od samog sebe što za posljedicu često ima egzistencijalni vakum u kojem se ne vidi smisao. Čovjek ne može živjeti bez odgovora o smislu života; to osobito vrijedi za osobe koje vode brigu o o odgoju mladih ljudi. Današnja kriza je kriza smisla u kojem današnji ljudi ne znaju ima li smisla živjeti, ne znaju pronaći dostojanstvo u sebi. Takvi ljudi traže smisao negdje izvan sebe i svoje obitelji. Nađe li čovjek unutarnji smisao života spreman je trpjeti, zadovoljan je i sretan. A takvi ljudi su spremni i drugima pomoći. Vrijeme u kojem živimo je vrijeme velike pomutnje, mnogi žive bez korijena i prevladava osjećaj osamljenosti. Zbog toga je potrebno ući svakom čovjeku u svoje ja, treba doći k sebi i u sebi naći sebe. Potrebno je u sebi naći vrijednost ljudskog života. Svatko je od nas originalan i jedinstven. Tek spoznajom kako iz Boga izvire moje ja, moja jedincatost i moja izvornost čovjek može cjelovito odgovoriti na pitanje s početka razmatranja.
„Ja, kršćanin?!“ bila je tema drugog razmatranja u kojem je naglasak stavljen na važnost Isusa Krista u ljudskom životu. Vjera u Isusa Krista zahtijeva od čovjeka svjedočku dimenziju. Poznaju li i svjedoče li djelatnici Katoličke osnovne škole Isusa Krista? Uočljivo je kako Europa zaboravlja svoje kršćanske korijenje. Bog nam daje slobodu izbora i odlučivanja, a pogrješnim izborom čovjek zna urušiti i svoje dostojanstvo. Jedan od mogućih načina ispitivanja osobnog odnosa je promatranje sebe kako dolazimo pred Isusov križ? Neizmjerno je važno osobno iskustvo susreta s Isusom. To je odraz svjedočke dimenzije svakog pojedinog čovjeka.
Kako integrirati obje dimenzije čovjeka s radom u katoličkoj školi bila je tema trećeg razmatranja „Ja, djelatnik katoličke škole?!“ Sažimajući crkvene dokumente koji govore o katoličkim školama predavač je naglasak stavio kako su u katoličkim školama svi djelatnici na djelu i djelovanju koje ima škola. Stoga je potrebno postaviti visoki cilj prema kojem ide katolička škola. Svi crkveni dokumenti govore o obrazovnom i odgojnim elementima u katoličkim školama koji su njezina sastavnica. To je škola zajednica, utemeljena na ljubavi prema Bogu i bližnjima. Upravo ljubav treba biti oznaka katoličke škole u svim njezinim dimenzijama. U njoj bi se trebalo živjeti u skladu s evanđeoskim vrednotama i načelima. A učenike se odgaja s evanđeoskim načelima samim svojim ustrojem i organizacijom u kršćanskoj i ljudskoj osobnosti. Katolička škola ima zadatak po kršćanskim načelima voditi i dovoditi svoje učenike do ljudskog i kršćanskog savršenstva. Stoga je biti djelatnikom katoličke škole velika obveza i odgovornost. Katolička Crkva vjeruje kako su djelatnici katoličkih škola ključne osobe u ostvarenju odgojno-obrazovnog plana svake škole. Najveće bogatstvo katoličke škole čine učitelji i djelatnici, a to ovisi o onome što je on i kako svjedoči svojom osobnošću i životom vjeru. Katolička škola očekuje da svaki djelatnik bude odgovorna i zrela osoba, obdarena duhovnim darovima, sposobna da te darove (strpljivost, blagost, ljubav, plemenitost…) živi u svom privatnom, vjerničkom i radnom okruženju. To treba biti vidljivo iz osobnog života djelatnika te iz međusobne komunikacije s učenicima, roditeljima i kolegama. Stoga usmjerenje pažnje na osobni i vjernički razvoj djelatnika katoličke škole predstavlja glavni zadatak ravnatelja katoličkih škola. Upravo o tome ovisi hoće li katolička škola ostvariti svoju zadaću i poslanje koje ima unutar Crkve. Uz stručnu formaciju djelatnika, trajni zadatak treba biti njihova vjerska formacija. Kao djelatnik škole svatko treba imati na pameti da istovremeno treba biti i učitelj humanosti strpljivošću slušanja, trajnom raspoloživošću za razgovor, kulturom života, taktom, ljubavlju, vedrinom duha, ravnotežom sudova… Važno je sebi posvijestiti kako nikad nismo dovršen čovjek, već treba neprestano raditi na sebi. Crkveni dokumenti mole sve osnivače i ravnatelje da učine sve kako bi imali djelatnike dorasle zahtjevima katoličke škole kako bi rad škole bio kvalitetniji i uspješniji. Iz tog je razloga potrebna trajna formacija. U djelovanju katoličke škole potrebno je posebno voditi brigu o radu s roditeljima. Svoje razmatranje biskup Ivas zaključio je mišlju kako kršćanski odgojitelj ne može biti jednostavno dobar, već mora biti svet.
Uz razmatranja koja su poticala sudionike na promišljanje i preispitivanje vlastitih stavova, tijekom duhovne obnove djelatnici Katoličke osnovne škole sudjelovali su i na pobožnostima. Tako su uoči skorog Jubileja milosrđa kojeg je najavio papa Franjo molili krunicu Božanskog milosrđa, molitvama časoslova te slavljenju sakramenata euharistije i pomirenja uključili se u molitvu Crkve. Duhovna obnova završena je pobožnošću Puta svjetla s tekstovima koji promišljaju o aktualnim segmentima života u domovini i staležima ljudi koji u njoj žive. Želja je da ova dvodnevna duhovna oaza bude temelj i polazište u svim situacijama koje pred sudionike stavlja nova školska godina u koju zakoračuju.
IZVOR: Šibenska biskupija
