Šibenska javnost o Biskupijskom arhivu, njegovom kulturnom i povijesnom blagu, malo zna. Ekipa Šibenskog tjednika stoga je odlučila zaviriti u vrijedne fondove Arhiva Šibenske biskupije, a vrata ovog kulturnog dobra Republike Hrvatske otvorio nam je voditelj arhiva i župnik župe Njivice don Oleg Petrović.
Biskupijski arhiv u Šibeniku star je koliko i Biskupija, dakle od godine 1298. Međutim, biskupijske spise kontinuirano možemo pratiti tek od 1402., jer su stariji spisi stradali u požaru godine 1380., iako Arhiv posjeduje različite rukopise već od početka 11. stoljeća. Arhiv se sastoji od 23 fonda, devet arhivskih zbirki i zbirke starih knjiga.
Po svojoj vrijednosti nadilazi lokalne okvire, naime, izvor je ne samo za proučavanje povijesti Šibenske biskupije, već je izvor za proučavanje ukinute Skradinske i Trogirske biskupije, te jugoslavenskog dijela Zadarske nadbiskupije.
– Povijest šibenskog područja nemoguće je proučavati bez Biskupijskog arhiva. Kroz fondove Arhiva proučava se ne samo crkvena povijest našeg kraja, već i povijest školstva, različiti društveni odnosi, demografija, migracije… – uvodi nas don Oleg.
U Arhivu se tako čuvaju školski spisi za šibensko područje od 1839. do 1869., jer je Crkva do tada upravljala pučkim školama. U Arhivu se čuva i fond Đačkog sjemeništa kojeg je utemeljio biskup dr. fra Jeronim Mileta kroz kojeg su prošle mnoge generacije svećenika Šibenske i Zadarske biskupije. Posebno su vrijedne i biskupijske vizitacije u kojima se nalaze opisi župa, crkava i popisi župljana. Ti su materijali iznimno važni demografima koji u Šibensku biskupiju dolaze iz Zagreba, Zadra i Splita radi proučavanja stanovništva.
– U vizitacijama se nalaze podaci o broju krizmanih, krštenih, umrlih, koje su župnici dostavljali biskupima. Ti podaci posebno su vrijedni za našu Zagoru, jer se tamo matične knjige počinju voditi tek od konca 17. stoljeća. Prije tog vremena naša Zagora je bila pod turskom vlašću, pa su nam jedini podaci o župama sačuvani u biskupskim vizitacijama – pojašnjava don Oleg.
U najvrijednijem i najopsežnijem fondu – onom Šibenske biskupije od 1402. do danas – čuvaju se brojni zapisi, ali svakako onaj najvažniji i najzanimljiviji je original ugovora Biskupije s majstorom Jurjem Dalmatincem o gradnji šibenske katedrale iz 1441. Pisan na latinskom jeziku, ugovor sadrži točno vrijeme početka gradnje katedrale sv. Jakova, koliko je materijala potrebno za gradnju, novčana vrijednost projekta…
U arhivu su sačuvani i ugovori s majstorom Nikolom Firentincem o gradnji Nove crkve koji se nalaze u fondu bratovštine Nove crkve.
Arhiv čuva i devet zbirki od kojih su najvrjednije Zbirka isprava koja se sastoji od 117 isprava na pergameni od 1267. do 1987. te se smatra jednom od najvrjednijih zbirki pergamena u našoj državi. To su različiti kupoprodajni ugovori, darovnice, sudske presude, oporuke, papinska imenovanja biskupa… Također je veoma vrijedna Zbirka rukopisa, koja se sastoji od raznih rukopisa od 11. do 16. st. Najvrjedniji rukopis je notni zapis Mise sv. Petra iz poč. 11. st., među četiri najstarija notna zapisa u Hrvatskoj!
Pročuvajući Arhiv našili smo i na zanimljiv projekt katedralnog zvonika za vrijeme biskupa Josipa Ante Fosca koji, nažalost, nije nikada ostvaren. Taj se projekt čuva u Zbirci nacrta, a spomenut ćemo kako je zvonik trebao biti visok 40 metara!
Biskupijski arhiv posjeduje još jedno vrijedno blago – jedini hrvatski primjerak, od ukupno 300 u svijetu, Ostroške biblije na staroslavenskom jeziku iz 1581., koju je biskup Faust pl. Vrančić darovao Stolnom kaptolu sv. Jakova dvije godine prije svoje smrti.
Don Oleg ističe kako čuvanje i sređivanje Biskupijskog arhiva iziskuje mnogo vremena i posla. Biskupija je ipak dosada uspijela restaurirati svih 117 isprava na pergameni, a u tijeku je restauracija jednog svežnja iz godine 1472.
– Radimo na kartoniranju fonda Šibenske biskupije, te na projektu sa Sveučilištem u Zadru, Odjelom za knjižničarstvo, gdje bi njihovi studenti u praktičnim vježbma sređivali našu Zbirku starih knjiga. U suradnji s Državnim arhivom u Šibeniku ostvarili smo projekt sređivanja fondova Župe sv. Križa i Bratovštine Nove crkve – navodi don Oleg.
Na koncu ga pitamo razmišlja li Biskupija o tome da ovo bogato kulturno, povijesno i crkveno blago predstavi kao svojevrsni muzejski primjerak.
– Radi se na tome da se Arhiv prebaci u bratimsku kuću Svetog Duha koja se uređuje kraj crkve sv. Ivana, gdje bi se organizirale i povremene izložbe – otkriva nam za kraj.
