Danas Crkva slavi blagdan svetog Jakova, jednog od dvanaestorice apostola. Blagdan svetog Jakova posebno se svečano slavi u Šibeniku. Ovom svecu posvećena je šibenska katedrala koja je najznačajnije graditeljsko ostvarenje 15 i 16. stoljeća na hrvatskome tlu. Po svojoj ljepoti i stilskim značajkama predstavlja jedinstveni spomenik europskog sakralnog graditeljstva. Svečanu misu večeras u 20 sati u Katedrali će predvoditi šibenski biskup Tomislav Rogić.
Sveti Jakov stariji bio je ribar, sin Zebedejev i Salomin i brat Ivana evanđelista. Rođen je u Betsaidi na Genezaretskom jezeru. Zajedno s bratom Ivanom, Krist ga je pozvao na apostolsko djelovanje 28. godine.
Zajedno s Petrom i Pavlom pripadao je najužem krugu Isusovih sljedbenika. Bio je s njima nazočan uskrsnuću Jairove kćeri, Isusovu preobraženju na Taboru te za vrijeme agonije u Getsemanskom vrtu. Iz evanđelja znamo da je bio vatrene, nagle naravi. Kad Samarijanci nisu htjeli primiti Isusa, Jakov i Ivan su mu rekli: ‘Hoćeš li da zapovjedimo ognju da siđe s neba i da ih uništi? Isus se okrenu pa ih ukori. I odu u drugo selo.’ (Lk 9,54-56)
Iz djela apostolskih saznajemo da je kralj Herod mačem pogubio Agripa, 44. godine u Judeji. Kad ga je vojnik koji je uhitio Jakova, vidio kako hrabro prima smrtnu osudu, zamolio ga je za oproštenje i postao kršćaninom. Apostol ga je poljubio i rekao: ‘Mir s tobom’. Obojici je odrubljena glava.
Slikari ga obično prikazuju kao putnika sa štapom u ruci, a nekad i s mačem, što podsjeća na njegovu smrt jer je od kralja Heroda Agripe bio pogubljen mačem i prvi od apostola prošao mučeničku smrt. Sveti Ivan Zlatousti o njemu kaže: ‘Od početka ga je prožimao veliki žar: zapustio je sve ljudsko te se popeo do neizrecivog vrhunca i ubrzo bio pogubljen’.
Tijelo Svetog Jakova kasnije je preneseno u Compostelu u Španjolsku, a grob mu je u srednjem vijeku, uz Rim i Jeruzalem, postao najsvetije hodočasničko mjesto.
