Čim osjetimo simptome prehlade, ispijamo pripravke s vitaminom C, unatoč istraživanjima da pretjerivanje s ovim vitaminom ne pomaže rješavanju prehlade.
– Postoje mnoge zablude o učincima vitamina. Oni nisu čudotvorni, odnosno ne mogu liječiti bolesti niti zamijeniti uravnoteženu prehranu. Mnogi ljudi griješe vjerujući da ako su male količine vitamina dobre za nas da su velike količine još bolje. U slučaju vitamina bolje se držati pravila ‘manje je više’ – kaže nutricionistica, dipl. ing. Mirja Jošić.
Vitamini su spojevi koji su potrebni tijelu za normalan rast, razvoj i očuvanje zdravlja.
– Neophodni su jer se ili ne mogu sintetizirati u tijelu ili se ne stvaraju u dovoljnim količinama koje su tijelu potrebne. Istraživanja o prehrambenim navikama pokazuju da više od 60 posto ljudi ne unosi dovoljne količine voća i povrća. Također, mnogi ljudi nezdravo žive, a sve to povećava njihove potrebe za vitaminima. – govori nutricionistica Jošić i objašnjava:
– Vitamini nisu čudotvorni lijekovi. Neki pomažu kod pojačanog umora, psihičkih i tjelesnih napora, kod pretjerane izloženosti stresu, za bolje pamćenje te pravilan rad probavnog sustava. Preporučuju se ženama u reproduktivnoj dobi, pušačima, ljudima na restriktivnim dijetama, ljudima koji se oporavljaju nakon teških bolesti ili operacija.
Višak vitamina C obično ne prouzroči nikakvu štetu jer je topiv u vodi, a to znači da se višak nalazi u vodi u tijelu dok ga ne izbacite urinom pa pretjerano uzimanje s vremena na vrijeme nije osobit problem.
– Vitamini A, D, E i K topljivi su u mastima, a to znači da se mogu skladištiti u našem tijelu te treba naglasiti da s njima ne treba pretjerivati – napominje nutricionistica, dipl. ing. Mirja Jošić i dodaje da velike doze tih vitamina tijekom duljeg perioda mogu rezultirati štetnim razinama tih vitamina u tijelu.
– Toksičan učinak, odnosno predoziranje vitaminima u dnevnom, tipičnom unosu konvencionalnih namirnica u uobičajenim količinama, u praktičnim okvirima prehrane nije lako postići. Štoviše, prosječna osoba unosi prehranom premalo vitamina, stoga ne treba dodatno stvarati paranoju – kaže magistar nutricionizma dipl. ing. Nenad Bratković i nastavlja:
– Oprez je potreban kod vitamina topivih u masti (A,D, E i K) ako je visok unos. Mogu imati toksičan učinak ako se unose u prevelikim količinama kroz dulji period. Tako dugoročno ispijanje litre mrkvina soka na dan koji obiluje vitaminom A kroz dulji period može izazvati toksičnost u jetri – kaže nutricionist Bratković.
– Akutnu hipervitaminozu A prate umor, glavobolja, mučnina, gubitak teka, svrbež i guljenje kože. Neke studije pokazuju da vitamin A u formi beta-karotena i retinola može izazvati i oštećenje jetre – kaže Jošić.
Mit: Vitamin C je drugačiji pa ga vjerojatno i trebamo više
Mišljenje da vitamin C trebamo u velikim količinama potječe iz šezdesetih godina prošloga stoljeća, no još nije dokazana njegova učinkovitost u prevenciji i terapiji bolesti. Poznato je da vitamin C smanjuje simptome i trajanje prehlade, ali ne utječe na njezinu učestalost.
Budući da tijelo ne stvara i ne skladišti vitamin C, važno je unositi dovoljne količine hranom. Malo je vjerojatno da će previše vitamina C iz prehrane štetiti, no megadoze iz dodataka prehrani mogu uzrokovati mučninu, proljev, bubrežne kamence i gastritis, kaže nutricionistica Mirja Jošić.
Mit: Vitamini B kompleksa debljaju
Vitamini B skupine igraju važnu ulogu u pridobivanju energije iz hrane, stoga se često razmatraju kao pojačivači apetita. Činjenica je da u ljudi koji su imali manjak vitamina B kompleksa može doći do poticanja apetita, no ako kontroliramo količinu hrane koju pojedemo, nećemo se debljati samo zbog unosa vitamina B kompleksa, objašnjava nutricionistica Jošić.
Pravilna prehrana
Uz uzimanje vitamina, nužna je pravilna prehrana jer oni ne mogu djelovati bez energije koju tijelo dobiva od složenih ugljikohidrata, masti i proteina.
Dodaci prehrani
Nedostatak pojedinog vitamina mogu nadomjestiti dodaci prehrani. Nutrijenti iz hrane su najbolji odabir jer se najbolje iskorištavaju u organizmu.
Sunčev vitamin D
Možete ga dobiti i sunčanjem jer ga stvara sunčeva svjetlost. Razlog tome je što se proizvodi u tijelu nakon izlaganja suncu.
Top pet najboljih savjeta:
Preporučeni dnevni unos vitamina
1. Vitamin A
Preporučeni dnevni unos vitamina A je 800 mcg, a gornja granica unosa je 3000 mcg. Uspoređujući s hranom, primjerice 100 g tune ima 23 mcg retinola.
2. Vitamin B
Preporučena dnevna vrijednost vitamina B3 (niacina) je 16 mg, a gornja granica je 35 mg. Banana ima oko 0,5 mg vitamina B6, a to zadovoljava 25 posto dnevnog unosa.
3. Vitamin C
Prosječnoj osobi potrebno je 80 mg vitamina C svaki dan, a to može dobiti iz jedne velike naranče, limuna ili sjeckane paprike. Najviša dnevna količina koju ne bi trebalo prekoračiti je 2000 mg.
4. Vitamin D
Dnevna preporuka za uzimanje vitamina D za odrasle je 5 mcg, a najviša dnevna količina koju ne bi trebalo prekoračiti je 50 mcg. Preporučenu dnevnu dozu zadovoljava konzerva tune ili sardina.
5. Vitamin E
Dnevna preporuka za uzimanje vitamina E za odrasle je 12 mg, a najviša dnevna količina koju ne bi trebalo prekoračiti je 1000 mg. Žlica suncokretova ulja sadrži 28 posto prosječnog dnevnog unosa vitamina E.
izvor:net.hr
