Od kardiovaskularnih bolesti umire gotovo svaka druga osoba u zemljama zapadne civilizacije, a oboljenju su podložne sve dobne skupine. U magazinu Moje zdravlje donosimo vam tablicu za izračun rizika smrti od kardiovaskularnih bolesti.
Spadate li u skupinu osobe koja puši, konzumira alkohol, svakodnevno ste izloženi visokoj razini stresa, nedovoljno spavate, hranite se neredovito, a za fizičku aktivnost ne pronalazite vrijeme, trebali biste obavezno obratiti pozornost na zdravlje srca kako u bliskoj budućnosti ne biste dobili neku od kardiovaskularnih bolesti.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje u svijetu od kardiovaskularne bolesti umre oko 17,3 milijuna ljudi. Predviđanja su da će do 2030. godine broj umrlih biti oko 23 milijuna.
Najčešći uzrok srčanog i moždanog udara je ateroskleroza arterija – kronična upalna bolest velikih i srednje velikih arterija koje dovode do stvaranja ateroma, odnosno mjestimičnih zadebljanja stijenke krvnih žila uzrokovanih nakupljanjem kolesterola.
Simptomi
Najčešći simptomi kardiovaskularnih bolesti su bol, odnosno osjećaj pritiska u prsnom košu koji se može očitovati nedovoljnom opskrbljenošću srčanog mišića krvlju. Ostali pokazatelji su zaduha ili apneja tijekom tjelesne aktivnosti, umor te osjećaj lupanja srca.
Rizični čimbenici za arteriosklerozu na koju ne možemo utjecati su dob i spol te pozitivna obiteljska sklonost. No, postoje i čimbenici na koje možemo utjecati kako bismo rizik od ove bolesti smanjili na najmanju moguću mjeru. Najprije je potrebno promijeniti životne navike kao što su tjelesna neaktivnost, pušenje te pretilost, a ponekad i lijekove koje uzimamo.
Bitno je znati da akutne i često fatalne komplikacije mogu nastati iznenada i bez upozoravajućih simptoma te ih je stoga potrebno prepoznati i liječiti na vrijeme kako bi se smanjio povišeni rizik.
IZVOR:večernji.hr
