Vladine pripreme paketa dodatnih mjera koje će kroz Nacionalni program reformi predočiti EK ponovno su u prvi plan izbacile plaće u javnom sektoru.
Ministar Mirando Mrsić u posljednjim istupima najavljuje kako Vlada razmišlja i o novom načinu kolektivnog pregovaranja koji bi obuhvatio i javna, odnosno poduzeća u (pretežito) državnom vlasništvu. Upravo se ta poduzeća često ističu u kontekstu neefikasnosti i potrebe “obuzdavanja” i općenito reformskih prioriteta. Ako je suditi prema nedavno objavljenom izvješću DUUDI-ja o poslovanju 54 društva “od stateškog interesa”, u segmentu plaća i broja zaposlenih određeni pomaci su, zbirno gledano, vidljivi. Broj zaposlenih u tim je tvrtkama na kraju lanjskog rujna u odnosu na isto vrijeme godinu prije smanjen nešto više od pet posto, s više od 80 na 76 tisuća, a pad izdataka za zaposlene bio je i nešto izraženiji.
Kronično gubitaško poslovanje državnih poduzeća može biti i razlog više da se vođenje tvrtke povjeri vrhunskim menadžerima koji će se dobro i platiti. No, ostaje i činjenica da su neke od najglasnijih i najčešćih kritika vladajućih s razlogom uperene upravo na načina kadroviranja u javnim i državnim poduzećima. Izvješće DUUDI-ja, primjerice, pokazuje da je unutar “kluba 54 strateških” u Petrokemiji lani zabilježeno jedno od najvećih povećanja najveće plaće. Ona je iznosila 29.816 kuna ili 43 posto više nego godinu prije, a blago je povećana (1,4 posto) i najniža plaća u tom poduzeću, s tim da je zbog smanjenja broja zaposlenih za 28 posto trošak zaposlenih u knačnici smanjen osam posto, na 160,9 milijuna. Istodobno, relativno jedno od najvećih smanjenja i iznosa najveće plaće i izdataka za plaće, bilježi Hrvatska agencija za naftne derivate (Handa), a u njezinu slučaju to je prije svega posljedica činjenice da je 2013. uvrštena u proračunske korisnike.
DUUDI-jevo izvješće pokazuje i da je imati najmanju plaću najmanje loše u Središnjem klirinško depozitarnom društvu. Najmanja plaća u SKDD-u iznosi 6.757 kuna. I pitanje najniže plaće dijelom je objašnjivo strukturom zaposlenih, no ostaje primijetiti da prema DUUDI-jevu izvješću npr. u ZL Osijek koja ima 46 zaposlenih najviša plaća iznosi samo 8118 kuna ili samo 2,7 puta više nego najniža. Usporedbe radi, u ostalim zračnim lukama najviše plaće uglavnom premašuju 20.000 kuna: u splitskoj je 23.582, u pulskoj 22.749, a u dubrovačkoj 21.108 kuna.
IZVOR:Poslovni.hr
