Hrpetine ljudi iz cijelog svijeta svakog se ljeta sliju u Lijepu našu, uglavnom u priobalje, i, doslovce, bauljaju okolo, što po plažama, što po nacionalnim i parkovima prirode, često puta ostavljajući za sobom iste tolike hrpetine smeća malo po malo ublažavajući epitet „lijepa“, kako volimo tepati ovom dijelu planeta. Da stvar bude gora, lokalno stanovništvo tih područja od njih nema bogzna kakvu korist. Potencijala ima, ali je neiskorišten. Ipak, ako je suditi po nedavnom razvoju događaja, to bi se uskoro moglo promijeniti.
Europarc Federacija je organizacija koja umrežava tisuće zaštićenih područja, od parkova prirode do nacionalnih parkova, prirodnih rezervata i slično, iz 36 europskih zemalja. Ta Fedracija dodjeljuje svojevrsni „Certifikat o održivom razvoju turizma“. O čemu se točno radi, pitali smo Petru Boić Petrač iz hrvatskog ogranka Svjetske organizacije za zaštitu prirode- WWF.
„Održivi turizam fokus stavlja na tri aspekta- ekonomski, ekološki i socijalni, posebno u ovom dijelu koji se tiče lokalnog stanovništva. Konkretno, što se samog Certifikata tiče, radi se o tome da verifikatori Europarca odlaze u područja koja su za isti aplicirala te provjeravaju što se nalazi u samom parku, njihov odnos sa lokalnom zajednicom, jesu li u Strategiju o održivom turizmu, koju je potrebno donijeti pri apliciranju, uključeni svi dionici, odnosno interesne skupine, imaju li zajednički jezik i jesu li zajedno pripremili aktivnosti.“
Zašto mi vama ovo uopće pričamo?
Nacionalni park Kornati nedavno je aplicirao upravo za dobivanje spomenutog Certifikata. Sve je krenulo prije nešto više od tri godine kada WWF, u suradnji sa zaštićenim područjima iz osam zemalja, bivša Jugoslavija i Albanija, kreće u realizaciju projekta „Parkovi Dinarskog luka“.
„Održavali smo konferencije te vršili edukacije i radionice na teme europskih integracija, klimatskih promjena, samog Certifikata i slično, a proveli smo i vrednovanje ekosustava, odnosno što je sve zastupljeno u pojedinom parku prirode, nacionalnom parku ili nekom trećem obliku zaštićenog područja, ne bi li napravili bazu iz koje možemo vidjeti koja su područja posebna za npr. vode, šume, turizam, lovstvo i drugo. Drugim riječima, što je to što je najvažnije u pojedinom parku“, objašnjava nam Petra.
Spomenuli smo već da se sve bazira na održivom turizmu, a neke od projektnih radionica, ukupno ih je bilo 58, održane su i u NP Kornati.
„Održali smo predavanje na temu koliko je utjecaj čovjeka bitan u svemu ovome, podijelili ljude po interesnim grupama i pokušali im objasniti da se želi stvoriti jedna dobra logistika turizma te da oni, uz malo truda i veliku pomoć Parka, mi im priskačemo i sa radnim brodovima, ljudstvom, dovođenjem novih turista, mogu imati jako velike koristi od cijele priče. Do sad je Park vodio neku svoju priču, a ljudi su improvizirali neke svoje živote, a nama je bitno da se napokon i njih nešto pita jer područje NP Kornata je u 99% privatnom vlasništvu“, priča nam Robert Bobinac, ravnatelj NP Kornati.
izvor: www.lokal.hr
