Trend traženja zaposlenja u inozemstvu pravi je hit, a dobitak posla ravan zgoditku na lotu. Na samo jedan oglas za posao van Lijepe Naše privatne tvrtke za posredovanje u zapošljavanju dobiju i do 300 aplikacija, a pojedine tvrtke poput ‘BHV Education’, koje omogućavaju jednogodišnju radnu vizu u Kanadi, popunile su kvotu zapošljavanja do 2014. godine!
ČEKA SE RED
– Toliko smo bukirani da se uopće više ne bavimo izdavanjem radnih dozvola u inozemstvu već samo edukacijom, studentima koji žele putovati, upoznavati druge kulture, naučiti jezik te iskusiti, na primjer, američku svakodnevicu radeći sezonske poslove – otkrila je Ivana Tihi iz agencije BHV Education. Tvrdi da godišnje iz Šibenika zaprime dvadesetak zahtijeva za zapošljavanjem u Kanadi, plus desetak zahtjeva za posao dadilje u SAD-u ili nekoj drugoj zemlji. Inače, godišnje na ovaj način u potrazi za poslom u Kanadu odlazi 200 osoba iz čitave Hrvatske, i to u dobi do 35 godina. I druge agencije za posredovanje pri zapošljavanju doslovno su zatrpane upitima za zapošljavanje u inozemstvu.
– Sve češće nam se obraćaju ljudi iz cijele zemlje i pitaju, neovisno o natječaju, kako se zaposliti u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji ili SAD-u. Naravno, ukoliko je to u našoj moći mi im pomognemo. Interes je velik. Na svaki natječaj za pojedinačno radno mjesto pristigne minimalno 100 aplikacija, a na jednom sam čak dobila 299 molbi! A, primamo jednog čovjeka – kaže nam Nikolina Vukojević, menadžer ISG savjetovanja. Što kaže statistika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje?
Naime, inozemni poslodavci u prvih šest mjeseci ove godine tražili su ukupno 347 radnika. Istovremeno, posredovanjem privatnih posrednika i agencija zaposleno je ukupno 338 radnika i to 167 u RH i 221 u inozemstvu. Najviše ih je otišlo na Bahame (čak 107 radnika), 58 ih je posao iz snova našlo u Panami, 43 na Malti, te po nekoliko u Austriji, Italiji, Japanu, Njemačkoj, Srbiji. Sudeći prema zemljama u koje su radnici odlazili uglavnom je riječ o sezonskom zapošljavanju u turizmu, mahom na kruzerima i slično. Gledajući prema zanimanjima, najviše je zaposleno pomoćnih konobara (32,5 posto), slijede diplomirani ekonomisti (7,2 posto), hotelske sobarice (6,7 posto), fotografi (4,4 posto), ekonomisti (3,1 posto) i konobari (2,8 posto). Sve su to slabije plaćeni poslovi gdje je početna plaća od pet do devet tisuća kuna, a više od polovine zaposlenih preko agencija imaju srednjoškolsko obrazovanje.
NAUČITE VARITI
– Inozemni poslodavci u Hrvatskoj traže i visoko obrazovane inženjere i IT stručnjake, a nerijetko i građevinare, iako je upita za tom strukom sada nešto manje nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina. S druge strane, dosta često traže i radnike deficitarnih zanimanja kao što su varioci i slična zanimanja – dodaje Ana Vuger, PR manager Odjela za razvoj poslovanja DEKRA.
Budući da nema sustavnog istraživanja državnih institucija o odljevu radne snage, teško je reći kolika je stvarna slika zapošljavanja Hrvata van granica. Ali jedno je sigurno – sve više osoba želi trajno rješenje i stalno zaposlenje u nekoj stranoj zemlji. Većina ih u početku radi legalno, no priličan je broj onih koji nakon isteka turističke ili radne vize nelegalno nastavljaju svoj boravak u inozemstvu.
U Njemačkoj preko Biroa zaposleno 67 osoba
Svakog dana sve više ljudi ostaje bez posla. Trenutno se ta brojka, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Šibensko-kninskoj županiji popela na 7.008 osoba ili za čak 605 osoba više nego mjesec prije. Najviše nezaposlenih, 3.265 osoba evidentirano je u Šibeniku, slijede Knin, Vodice i Drniš. Zanimljivo je da su poslodavci prošli mjesec tražili samo 235 radnika ili čak 35 posto manje nego lani u isto vrijeme, stoga ne čudi činjenica što sve veći broj nezaposlenih razmišlja o traženju posla preko granice. Zanimljivo je da Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje pri zapošljavanju samo u Saveznoj Republici Njemačkoj i to za sezonsko zapošljavanje. Tako je temeljem važećih bilateralnih sporazuma u Njemačkoj prošle godine zaposleno ukupno 5.536 osoba, od toga tek rijetki su iz naše županije.
– Prošle godine na sezonskim poslovima u ugostiteljstvu i poljoprivredi u Njemačkoj radilo je 59 osoba iz Šibensko-kninske županije. U biti, najviše ih je, čak 38, posao našlo u restoranima i hotelima – otkriva nam Aida Barišić, rukovoditeljica Odjela analitike, statistike i informatike HZZ-a. Ističe da je posao na ovaj način od 2009. godine do danas pronašlo čak 160 osoba s našeg područja.
– Ovdje nije riječ o nekom velikom zapošljavanu, jer ne traže svi posao u inozemstvu preko Zavoda – dodaje Aida Barišić.
GOSTUJUĆI RADNICI
Osim sezonaca, u Njemačkoj mogu raditi tzv. gostujući radnici. Prema ugovoru koji je RH potpisala s Njemačkom, do 18 mjeseci u tu zemlju jednokratno može otići 500 gastarbajtera.
Posljednje tri godine sa šibensko-kninskog područja u Njemačkoj je na taj način radilo tek osam osoba i to pet kuhara, jedan pekar i dvije medicinske sestre. Gostujući radnici moraju imati između 18 do 40 godina i minimalno srednjoškolsko obrazovanje. Razlog zašto Šibenčani ne vole posao u Njemačkoj možda leži u malim plaćama – saznajemo da se za pomoćne poslove u ugostiteljstvu mjesečna bruto plaća kreće od oko 1.300 do 1.500 eura. Na branju šparoga ili jagoda, zaradi se oko tisuću eura, ali se radi po cijeli dan, a i ove poslove više rade Slavonci, nego Dalmatinci.
