Visoke temperature negativno djeluju na dišni sustav, posebno kod kroničnih bolesnika i djece. Uz otežano disanje, krvne žile se šire, snižava se tlak, a kod naglih promjena temperature može doći i do infarkta. U slučaju toplinskog udara dolazi do iznenadnog kolapsa organizma piše Dnevnik.hr
Kako biste izbjegli te nemile utjecaje na organizam, Civilna zaštita objavila je preporuke za zaštitu od vrućina.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla.
Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju.
Možete se osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu-dvije leda.
Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima.
Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Možete se zamotati u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.
Jedite češće male i tekuće obroke, svježe voće, smoothie ili laganu juhu. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama.
Rashladite prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32 stupnja danju, a ispod 24 stupnja noću.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce.
Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Namjestite temperaturu tako da ne bude niža od 7 stupnjeva od vanjske.
Električni ventilatori na temperaturama iznad 35 stupnjeva neće spriječiti zdravstvene teškoće, ali mogu pomoći u bržoj izmjeni zraka u večernjim satima.
Pijte dovoljno tekućine.
Sklonite se u najhladniju prostoriju stana ili kuće, posebice noću.
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad, a ako morate raditi, onda to činite u najhladnije doba dana, obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.