Ruska invazija na Ukrajinu, koja je počela u veljači 2022. godine, trgnula je Europu iz sna pacifizma i demilitarizacije. Grubo buđenje zateklo je Europljane nenaoružane i nespremne za eventualni napad agresivne sile s istoka. Jedan od prvih odgovora, osim jačanja vojne proizvodnje, bila je ideja o povratku obaveznog vojnog roka – prenosi N1.
U tom vlaku, u koji sada, službeno je, uskače i Hrvatska, nalazi se devet zemalja Europske unije, a drugi ozbiljno razmišljaju o tome, uključujući neke od najvećih europskih država, poput Njemačke, Italije i Velike Britanije.
Ministar obrane Ivan Anušić najavio je povratak služenja obaveznog vojnog roka od 1. siječnja iduće godine.
“U 2008. godini prekinuli smo obavezni vojni rok i od tada do danas sva infrastruktura i kadrovi koji su radili s ročnicima su nestali. Infrastruktura je propala, kadrovi, tj. instruktori više nisu trebali biti u tom broju, a mi potencijalno imamo svake godine 18.000 mladića koji bi se voljeli priključiti”, rekao je ministar te dodao da to nije mali ni jeftin zahvat.
Obavezan vojni rok, u različitim oblicima, danas u Europskoj uniji ima devet zemalja: Cipar, Grčka, Austrija, Litva, Latvija, Estonija, Finska, Švedska i Danska. Najveći broj njih s obaveznim vojnim rokom je na sjeveru Europe, među zemljama koje graniče ili se nalaze u neposrednom susjedstvu Rusije. Na jugu ga imaju Cipar i Grčka zbog napetih odnosa s Turskom, a koja također ima obavezan vojni rok, piše tportal.
Estonija, Finska, Norveška, Austrija i Švicarska su zemlje koje nisu ni ukinule obavezno služenje vojnog roka.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.