Ugovor o dodjeli sredstava za izradu projektno-tehničke dokumentacije postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada i prosušenog mulja s uređaja za obradu otpadnih voda, potpisali su danas u Šibeniku gradonačelnik Željko Burić i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen. Izgradnja energane planirana je u krugu Centra za gospodarenje otpadom Bikarac.
– Ovo je samo završni čin uspostave cjelovitog, efikasnog i modrenog sustava gospodarenja otpadom na ovom području. Isto tako, ovo je samo jedan u nizu projekata koje Ministarstvo gospodarstva i Fond za zaštitu okoliša provode kontinuirano u gospodarenju otpada na području cijele Lijepe naše. Ovaj projekt od tri milijuna eura ukupne investicije je samo dio sredstava osiguranih za projekt Centra za gospodarenje otpadom Bikarac. Podsjećam da je osigurano i 15 milijuna eura iz Kohezijskih fondova i 7,5 milijuna eura iz nacionalnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša. Danas tu možemo vidjeti moderan centar, a ovo je samo nova etapa u priči o gospodarenju otpadom u koju idemo modernim i ekološki osviještenim tehnikama u sljedeću fazu energetske oporabe. Ovdje ćemo imati primjer cjelovitog kružnog gospodarstva do korisnika toplinske i električne energije na Gospodarskoj zoni Podi – kazao je Belan.
Ministar Habijan podsjetio je da je nedavno obišao Bikarac, a jedna od prvih odluka, kada je stupio na dužnost, bila je upravo ova o postrojenju za energetsku oporabu goriva iz otpada.
– Gledajući četiri izgrađena centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, primjer Bikarca je odličan primjer. Pohvaljujem Grad Šibenik što su na tom primjeru pokazali što znači zatvorena cjelina, odnosno kružna briga o zbrinjavanju otpada. U centrima za gospodarenje otpadom gotovo 50 posto troška čini gorivo iz otpada, a imate i pitanje prosušenog mulja iz Aglomeracije, koji također treba zbrinuti. Upravo izgradnjom energane zatvarate tu cjelinu, a dodana vrijednost je blizina korisnika toplinske energije u zoni Podi – rekao je ministar Habijan dodavši kako je cilj Hrvatske u 2035. godini na odlagalištima imati svega deset posto otpada što se bez energana neće moći postići.
Gradonačelnik Željko Burić istaknu je kako je Šibenik jedan od rijetkih gradova koji je priču o gospodarenju otpadom doveo do samog kraja, ali je svjestan da će faza edukacije samih građana trajat još godinama.
– Mislim da smo mi jedan od rijetkih gradova koji ima ‘leteće’ dežurne ekipe s malim Piaggio vozilima koji saniraju nepoštivanje načina zbrinjavanja otpada uklanjajući sav nepropisno odbačeni otpad. Sav taj višak otpada, koji ljudi svjesno ostavljaju gdje ne bi trebali, ide na trošak Grada Šibenika s ciljem da ćemo ipak pobijediti i da će u nekom trenutku osjećaji srama i obveze nadvladati onu intenciju za uštedu nekoliko desetaka centi – rekao je Burić.
Govoreći o projektu energane, Burić je naglasio kako je to samo dio projekta potpune reindustrijalizacije Šibenika.
– Ovo je projekt energane na prerađeni otpad. Ne govorimo o spaljivanju otpada, nego o energani koja će proizvesti električnu i toplinsku energiju iz prerađenog otpada. Na taj način se zbrinjava i mulj, koji iz sustava odvodnje mora proći proces sušenja i na kraju biti zbrinut. U svemu je sjajno što je Bikarac susjed Industrijske zone Podi u kojoj Grad Šibenik razvija projekt proizvodnje zelenog vodika u zatvorenom ciklusu od stakla i solarnih panela do recikliranja otpadnih voda iz tog procesa te apsorpcijom ugljičnog dioksida iz zraka. Na Podima i Bikarcu u konačnici će se zatvoriti ogroman industrijski projekt koji će ekološki biti apsolutno čist i prihvatljiv – zaključio je Burić.