Umirovljenička populacija u Hrvatskoj jedna je od socijalno najranjivijih i najugroženijih skupina u društvu – procjenjuje se da 830 tisuća građana treće dobi nema odgovarajući životni standard ni kupovnu moć. Vlada premijera Andreja Plenkovića umirovljenicima je osigurala gotovo sedam paketa pomoći putem različitih materijalnih dodataka i rastom mirovina, no koliko je to bilo učinkovito?
Milivoj Špika iz platforme Umirovljenici zajedno rekao je jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 da sedam paketa pomoći nije sastavni dio mirovine, što znači da oni i nisu u funkciji njezina povećanja.
– Radi se o ukupnom iznosu negdje oko 430 do 450 milijuna eura, što znači da su kroz ovih sedam paketa, oni koji su imali na to pravo, umirovljenici dobili negdje u prosjeku po 100 eura. Dakle, to je 100 eura sedam puta, i sad vi računajte koliko je to moglo biti od pomoći onima kojima pomoć treba, odnosno koliko se to odrazilo na mirovine. Dakle, nije podignulo mirovinu, rekao je Špika.
Politički koordinator platforme Umirovljenici zajedno Lazar Grujić rekao je da paketi pomoći nisu i ne mogu biti rješenje za rastuće siromaštvo umirovljenika.
Špika je rekao kako je temeljni prijedlog njihove platforme da se mirovine računaju na bazi od 75 do 80 posto neto plaće tijekom deset najboljih godina, da se ukine penalizacija s navršenih 65 godina te da aktualna vrijednost mirovine za svaku godinu radnog staža bude minimalan iznos od 18,5 eura – što znači da, recimo, osoba s punim radnim stažem od 41 godine ne može imati mirovinu manju od 750 eura.
Dodao je da za taj prijedlog ima sasvim dovoljno novca u proračunu te je odbacio optužbe za populizam.
