Na današnji dan, prije 37 godina, umro je Ivan Vitić, poznati hrvatski arhitekt, rođeni Šibenčanin, koji je svoj pečat ostavio i u rodnom gradu.
Među brojnim djelima u Hrvatskoj, u svom je gradu autora zgrade u kojoj se danas nalazi Gradska knjižnica Juraj Šižgorić, nekadašnjeg Doma JNA, Osnovne škole Fausta Vrančića, te zgrade županije, hotela Jadran i bivšeg kina Šibenik.
O značaju Vitićevog projekta uz samo Poljanu, državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak je zapisao u svojoj knjizi ‘Šibenik na kvadrat’.
Ipak, najvažniji Vitićev projekt u Šibeniku i ne samo u Šibeniku, bila je izvedba bivšeg doma bivše JNA. I to na mjestu porušene zgrade Narodne kavane. Metodom kontrasta Vitić je napravio, s vremenom se pokazalo, iznimno uspješnu i danas hvaljenu interpolaciju. U povijesni kontekst kamena i drukčije arhitekture, Vitić je smjelo ušao s modernim materijalima, sa staklom i aluminijem, ali i modernim pristupom vizualno potpuno otvorivši građevinu, otvorivši na taj način Poljanu prema svetom Frani i šibenskom kanalu.
Vitić je rođen u Šibeniku 21. veljače 1917. godine. Završio je Tehnički fakultet u Zagrebu, nakon čega je od 1941. do 1943. radio kao asistent na Katedri za arhitektonske kompozicije, a zatim kao suradnik Alfreda Albinija. Na fakultetu je također od 1951. do 1965. godine vodio Projektni biro ‘Vitić’, kasnije poznat pod imenom ‘AB 17’. Od 1945. do 1946. godine radio je u Ministarstvu graditeljstva Narodne Republike Hrvatske, a zatim je prešao u tada osnovani Arhitektonski projektni zavod; od 1947. do 1950. radio je kao arhitekt Ministarstva vanjskih poslova FNRJ.
Vrhunac njegovog stvaralaštva označilo je projektiranje i izgradnja tadašnje Zgrade društveno-političkih organizacija (kolokvijalni naziv Zgrada CK SKH) u Zagrebu od 1961. do 1968. godine, danas popularne pod imenom Kockica. Suvremenu arhitekturu jasnih kubičnih volumena i živa kolorita s izrazitim mediteranskim značajkama često interpolira u stare ambijente dalmatinskih gradova (Zadar, Šibenik, Komiža, Split). Bavio se regulacijom povijesnih dijelova gradova (obala u Šibeniku, Frankopanska ulica u Zagrebu, središte Mostara i Zadra).
Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam.
