Svjetski savez mladih Hrvatska, podružnica međunarodne organizacije World Youth Alliance, ističe da na Međunarodni dan mladih 12. kolovoza, iako se obilježava usred ljeta i godišnjih odmora, treba usmjeriti pozornost na ulogu mladih u društvu, njihovu afirmaciju i rješavanje problema mladih u Hrvatskoj.
Mladi su budućnost Hrvatske te o njima u velikoj mjeri ovisi demografski, društveni, politički, gospodarski i kulturni razvoj naše zemlje. Mladi su uvijek donosili nove ideje i promjene u društvu, no mladi danas u Hrvatskoj nisu aktivni koliko bi mogli biti, što je glavni razlog zašto se dovoljno ne čuje njihov glas u društvu. K tome, iz godine u godinu sve je manji udio mladih u ukupnom stanovništvu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku od Popisa stanovništva 2001. do Popisa stanovništva 2021. broj mladih u dobi od 15 do 29 godina je smanjen za 280 680 ili 4.4%.
Rezultati istraživanja „Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji” koje je SSMH proveo u jesen 2021. na uzorku od 660 mladih pokazalo je da njih 58% uvijek glasuje na parlamentarnim izborima, 65% uvijek glasuje na predsjedničkim, a 60% uvijek glasuje na lokalnim izborima. Udio onih koji nikada ne glasuje se kreće od 7 do 9% ovisno o vrsti izbora. Govori to da su mladi politički aktivni i svjesni važnosti političke participacije, barem kada je riječ o sudjelovanju na izborima. Također, istraživanje je pokazalo i da je 15% mladih aktivno u civilnom društvu, a 7% u političkoj stranci, što upućuje na to da jedan dio mladih ima potrebu za većim društvenim i političkim angažmanom.
Govoreći o pitanju migracija, istraživanje je pokazalo da 49% mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Pritom mladi ne odlaze impulzivno, već o toj odluci razmišljaju i razmatraju opcije prije nego što to eventualno učine. Najčešći razlozi koje navode za iseljavanje su: bolji životni standard, bolji uvjeti života i rada, veća plaća i više životnih mogućnosti. Najviše mladih želi imati dvoje (39%) ili troje djece (25.7%), pri čemu prvo dijete žele imati u prosjeku u 29. godini. Pokazalo se i da mladi koji su kasnije iselili iz roditeljskog doma da se kasnije odlučuju na roditeljstvo. Usprkos kulturi odgađanja roditeljstva i imanja manjeg broja djece, rezultati istraživanja govore da mladi ipak žele imati djecu, no ostvarenje željenog broja djece ovisi o njihovim životnim uvjetima i okolini koja ih u tome u većoj ili manjoj mjeri podržava.
U konačnici, rezultati istraživanja pokazali su da oni mladi koji češće glasuju na izborima, imaju i manju želju za iseljavanjem. Prema tome, jedan od čimbenika iseljavanja svakako bi mogla biti politička apatija, odnosno nedostatak vjere kod mladih da mogu nešto promijeniti u društvu. Oni mladi koji su društveno aktivniji i uključeniji u zajednicu manje žele iseliti, ali žele imati i više djece. Navodi to na zaključak da društveno djelovanje mladih može smanjiti apatiju i iseljavanje.
Zato vjerujemo da će društvo znati prepoznati ulogu i važnost mladih, kao i da će ih potaknuti na veći društveni angažman u svrhu opće dobrobiti za zajednicu. Pozdravljamo nedavno donošenje Nacionalnog programa za mlade za razdoblje 2023. do 2025. i Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih, kao i sve druge mjere koje su usmjerene na ostvarenje potencijala mladih, veću kvalitetu života i njihov bolji položaj u društvu. Istovremeno, očekujemo od institucija te državne i lokalnih vlasti veće uključivanje mladih u tijela relevantna za pitanja mladih, posebice predstavnika udruga mladih.
Na kraju, s obzirom da zabrinjavajuću demografsku situaciju i nedostatak cjelovite populacijske politike, pozivamo predstavnike državne vlasti da donese Strategiju demografske revitalizacije, aktivira rad Vijeća za demografsku revitalizaciju te donese potrebne mjere s ciljem bolje koordinacije javnih politika kojima se teži ublažiti depopulaciju i stvoriti bolje preduvjete za ostanak mladih i zasnivanje obitelji u Hrvatskoj.
