Marko Jelić, doktor znanosti iz područja molekularne biologije i biokemije, nekadašnji dekan Veleučilišta u Kninu i aktualni gradonačelnik Knina u izbornu utrku za mjesto šibensko-kninskog župana krenuo je sa izvora Krke.
Je li jedan mandat gradonačelnika Knina bio ‘okidač’ da se kandidirate za šibensko-kninskog župana?
Na nekakav način jest jer iz tog jednog mandata dođete u priliku sagledati stvari koje inače kao običan građanin ne vidite. Normalno vam je da postoji bezuvjetna suradnja jedinica lokalne i regionalne samouprave i da se po tom pitanju zajedno sinergijski gradi bolji život sugrađana. To je normalno i očekivajuće, a ipak se ne događa i gradovi i općine nailaze na brojne prepreke zbog političke ‘nepodobnosti’ njihovih čelnika, drugim riječima volja građana prilikom odabira političkih struktura se kažnjava. Takav način ponašanja nije demokratski i toga je više dosta. Želimo da se poštuje naš izbor i želimo jednakost. Zato sam se kandidirao.
Jeste li u Kninu ispunili svoja predizborna obećanja?
Dobar dio jesmo, a neke smo započeli i bit će uskoro ispunjeni. Jednostavno je potrebno vremena da u ovoj šumi birokratskih prepreka ishodujete sve potrebne dozvole i suglasnosti. Mislim da smo ostvarili i značajno više od onog što smo si zadali. No, najvažnije je da su svi građani Knina napokon jednaki i da imaju mogućnosti kao pojedinci utjecati na svoj grad i njegov život. Više ih ne zaustavlja i ograničava politička ili kakva druga pripadnost, već samo njihova sposobnost i želja za radom.
Inače nismo davali previše obećanja jer smo znali da ne znamo što će nas dočekati kad preuzmemo upravljanje gradom. Osim brojnih dugova, blokada i svega ostalog što dolazi s financijskim dijelom priče, dočekala nas je potpuna nepripremljenost projekata, nije bilo osnovnih dokumenata. Primjerice, u prethodnom mandatu je pripremljen i prijavljen samo jedan projekt vrijednosti dva milijuna kuna za financiranje EU sredstvima, a u ovom našem mandatu je pripremljeno i prijavljeno ukupno 16 projekata vrijednosti 96 milijuna kuna. Nije bilo Strategije razvoja Grada, a bez toga nismo mogli konzumirati brojna europska sredstva za koja je bila potrebna upravo Strategija. Gradske službe nisu imale inicijativu jer su se bojale donositi ikakve odluke bez blagoslova gradonačelnika, i samim time sustav je bio usporen i politički ovisan. Trenutno smo financijski stabilni bez dugova, svi projekti se odvijaju nesmetano i bez ozbiljnih zastoja, većinu predfinanciramo bez niti jedne kune kredita za tu namjenu. A gradske službe rade svoj posao.
Ostao nam je nerealiziran projekt izgradnje mosta u zaseoku Raškovići, sredstva imamo u proračunu već četiri godine, projekt je odavno gotov, a sad još uvijek rješavamo imovinsko-pravna pitanja i dozvole. S bivšim restoranom Krčić je slična situacija, osim što smo potpuno završili imovinsko-pravnu priču, nakon 75 godina, i projekt je predan na građevinsku dozvolu. O bivšoj vojarni Krka mediji su dosta izvještavali i taj projekt je u izradi Urbanističkog plana uređenja (UPU), valjda se neće netko sjetiti da nam je potreban još koji dokument i da nećemo ponovno čekati 358 dana na mišljenje Županije za potrebu ocjene za ekološku mrežu.
Imate podršku četvorice priobalnih načelnika, kako stojite u kontinentalnom dijelu županije gdje HDZ tradicionalno gradi izbornu pobjedu?
Da, imam podršku kolega Ivana Gulama iz Pirovca, Marka Grubelića iz Tribunja, Tonija Turčinova iz Murter-Kornati, Stipe Petrine iz Primoštena i brojnih nezavisnih lista gradova i općina uz obalu. No tako je i u zaleđu jer smo godinama svima željeli biti i bili smo partneri i prijatelji, bez ikakvih političkih primisli, jedino s ciljem da zajedno možemo graditi budućnost i opstanak na ovom našem kamenu.
Svi ti ljudi imaju neosporne rezultate u svojim mjestima, tamo se živi normalno i bez straha od političkog revanšizma, zato mi je bila važna njihova podrška i to je bilo presudno za odluku o kandidaturi. Ljudi iz zaleđa, kao i oni s otoka, se osjećaju zapostavljeno, žele slobodu izbora i jednak odnos prema njima, prema njihovoj djeci, zato nam i daju potporu jer to vide i nalaze u nama.
Podržava vas Stipe Petrina, koji vam je čak ‘dao’ svoju najaktivniju šibensku i županijsku vijećnicu za zamjenicu. Po javnim istupima vas dvojica ste dijametralna suprotnost, u čemu ste ‘kliknuli’?
Iris Ukić Kotarac je srčana i otvorena osoba koja je do sada bila čvrsta u svom političkom djelovanju i namjeri da se Županija transformira u servis svih nas, to je ono što očekujem od suradnika.
Stipe Petrina je doajen naše političke scene, i da, razlikujemo se u političkoj komunikaciji, no ono što je važno da smo uvijek otvoreni i ne mislimo jedno, radimo drugo, govorimo treće. Stipe Petrina nije ideološki političar, već životni, kakav i treba biti u bavljenju politikom na lokalnoj i regionalnoj razini. Ova razina je razina menadžera s konkretnim problemima koje svakodnevno morate rješavati, ako to ne činite tada građani odlaze živjeti drugdje, a ako odu, više nema ni budućnosti. Tu smo ‘kliknuli’.
U čemu vidite svoju prednost pred ostalim kandidatima i što bi to birači kod vas trebali prepoznati?
Kako sam već nebrojeno puta rekao neću se uspoređivati s protukandidatima jer bi to značilo da dajem svoj sud o njima, koji zasigurno ne bi bio dovoljno objektivan. Naši sugrađani i birači su dovoljno razumni i imaju pristup informacijama o svakome od nas, naime radi se o maloj ukupnoj populaciji i više-manje svi se poznamo ili znamo nekoga tko pozna osobno bilo koga u našoj županiji, stoga na temelju podataka koji su im dostupni mogu donijeti valjan zaključak za koga će glasovati. Bitno je da imaju izbor.
U izbornu utrku se ide zbog pobjede. Bude li to vaš ishod izbornog rezultata, kakvu županijsku upravu možemo očekivati?
Županijska uprava će postati transparentna i funkcionalna, služit će kao servis svim jedinicama lokalne samouprave i njihov žiteljima bez obzira na političke predstavnike koji ih zastupaju.
Koje su vam najveće zamjerke na rad aktualnog župana i njegovih suradnika?
Već sam rekao da o protukandidatima neću lamentirati, a aktualni župan mi je protukandidat na predstojećim izborima. Ono što mogu reći da nismo tretirani jednako od strane županijskih službi i da se prema nama ne odnosi na način na koji bi se trebalo odnositi. Svi moramo biti jednaki kako u obvezama tako i u pravima. Obveze imamo, a prava baš i ne.
Kako sam već i rekao, svi smo jaki koliko je jaka najslabija jedinica lokalne uprave, pa će tako i najsnažniji među nama, Šibenik, rasti i razvijati se ako se budu razvijali i ostali.
Gdje se vidite za četiri godine?
Vidim se na Dinari, u vinogradu, u laboratoriju, u predavaonici. Čovjek snuje Bog odlučuje…
