Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula predstavio je danas na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta nacrt svojeg Izvješća nazvanog ‘Kohezijska politika i regionalne strategije zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena’.
Picula je izradu Izvješća inicirao još potkraj prošle godine, a ono je podršku i zeleno svjetlo unutar Odbora za regionalni razvoj dobilo usred pandemije COVID-19, kako bi se, temeljeno na budućim preporukama finalnog izvješća, sredstva kohezijske politike i regionalnog razvoja iskoristila za pravednu energetsku tranziciju i zaštitu okoliša temeljenu na ciljevima Europskog zelenog plana, Pariškog sporazuma, te oporavak ekonomije EU po završetku pandemije.
-Kao najveći i najvažniji europski investicijski instrument, kohezijska politika igra ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Ona mora biti usredotočena na ostvarenje ciljeva ograničavanja rasta globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina i borbu protiv smanjenja bioraznolikosti. Naime, cilj kohezije je smanjiti razlike između europskih regija i regija u samim članicama Unije, a upravo su klimatske promjene jedan od uzroka povećanja razlika između regijama koje se kohezijskim mjerama pokušava smanjiti. Zato i jest jedino smisleno da se ulaže upravo u energetsku tranziciju i zaštitu okoliša, kako bi se jaz u razvoju smanjio tamo gdje je to najpotrebnije: u dostupnosti čiste energije i okoliša, koji su jedan od ključnih faktora u podizanju kvalitete života građana Unije- rekao je Picula prilikom predstavljanja nacrta Izvješća.
Vjerujemo kako tranzicija prema klimatskoj neutralnosti kako smo je zacrtali kroz Europski zeleni plan može biti uspješna samo ako je socijalna i pravedna i ne isključuje nikoga, ocjenjuje. U tom smislu, potreban je poseban fokus na sljedeće elemente, ocrtava Piculin nacrt Izvješća: ekonomsku koheziju koja se temelji na održivom rastu i zelenim radnim mjestima uz uvažavanje potreba različitih sektora, socijalnu koheziju koja uključuje pravednu tranziciju s mehanizmima socijalne i ekonomske podrške za najpogođenije, društvenu pravednost i razumijevanje energetskog siromaštva i posebnih potreba i teritorijalnu koheziju koja uključuje razumijevanje potreba različitih europskih regija, posebno udaljenih i otočnih područja, gradova gdje brže raste prosječna temperatura, te pripreme na ekstremne događaje poput rasta razine mora.
U nacrt Izvješća Picula je uključio i pozitivne primjere iz Hrvatske. To su europski, odnosno hrvatski otoci koji su već sudjelovali u pilot projektima energetske tranzicije u okviru Tajništva za otoke Europske komisije, za čiji je rad kroz amandmane u EP osigurao sredstva.
Ti su otoci donijeli vlastite strategije energetske neutralnosti s jasno zacrtanim rokovima za dovršenje tranzicije. Pokazali su kako su u stanju isporučiti integrirana, sektorski ujednačena i inovativna infrastrukturna i rješenja za razvoj lokalnog gospodarstva, i potrebno im je osigurati pristup sredstvima za nastavak tih projekata. Nastavno na to, u nacrtu Izvješća pozdravljeno je i donošenje Splitskog memoranduma tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom.
