Povodom Svjetskog dana zaštite životinja, 4. listopada, u Nacionalnom parku Krka predstavljen je stenoendem – striga Eupolybothrus cavernicolus, koja ne živi nigdje drugdje na svijetu, a špilja Miljacka II i špilja iza mlina (Miljacka IV) jedini su zasad poznati lokaliteti za ovu vrstu.
– Kao što svaka zemlja treba poznavati svoju povijest i kulturu, isto tako valja poznavati i bioraznolikost. Bio je to i jedan od preduvjeta za ulazak u Europsku uniju. Danas znamo da je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti. Svaka spoznaja o organizmima, od najvećih i javnosti najpristupačnijih biljaka i životinja do najmanjih mikroorganizama iznimno je važna za našu zemlju. Prema procjenama znanstvenika, najmanje 10 tisuća vrsta izumire svake godine. Sadašnje doba smatra se šestim masovnim izumiranjem u povijesti planeta – kazali su iz NP Krka.
Svaka pronađena nova vrsta je od neprocjenjive vrijednosti, a pogotovo kada je riječ o stenoendemu, kao što je slučaj troglofilne špiljske velekamenjarke Eupolybothrus cavernicolus Komerički & Stoev, koja je 2013. otkrivena u NP Krka. Strige pripadaju najvećim beskralježnjacima u špiljama. Troglofilne špiljska velekamenjarka Eupolybothrus cavernicolus je žućkastosmeđeg do kestenjastog obojenja, duga oko 30 mm, sa zadnjim nogama i ticalima dužim od 20 mm.
Kako bi opisali ovu vrstu prvi put u povijesti primijenjen je ‘cybertype’ model -riječ je o digitalnom 3D prikazu cijele životinje, povezanom s originalnim tipskim materijalom, kao virtualnom setu podataka o anatomiji i morfologiji koji omogućuje rekonstrukciju i interaktivnu manipulaciju tipskim materijalom. Rad međunarodnog tima biologa, u kojem je i Hrvatica Ana Komerički, članica Hrvatskog biospeleološkog društva, objavljen je u prvom izdanju međunarodnog online časopisa Biodiversity Data Journal i sadrži digitalni paket podataka, koji uključuje i potpuno sekvencioniranje molekule, DNK barkoding i video snimku živog primjerka ex situ. Ovaj inovativni pristup u taksonomiji iznimno je značajan s obzirom da je broj vrsta koje izumiru, nažalost, veći od broja novootkrivenih pa su taksonomi primorani ubrzati proces istraživanja bioraznolikosti.
– Bilo da žive u vodi, u zraku, na zemlji ili pod njom, endemične, rijetke i ugrožene životinjske vrste svrstale su rijeku Krku među najvrjednije prirodne cjeline u Hrvatskoj i u Europi. Zato je zaštita vrsta, očuvanje staništa i minimaliziranje ljudskog utjecaja temeljni cilj NP Krka koji se, akcijskih planovima, kontinuirano provodi cijelu godinu – poručuju iz Parka.
Inače, Svjetski dan zaštite životinja proglašen je 1931. godnie na konvenciji ekologa u Firenci da bi se istaknuo nepovoljan položaj ugroženih vrsta. Prema podacima svjetskih organizacija svaki dan izumre između 50 i 150 vrsta a glavni uzrok ugroženosti životinjskih vrsta je čovjek. Za obilježavanje Svjetskog dana životinja odabran je 4. listopada, dan sv. Franje Asiškoga, zaštitnika životinja.
