Prometa na otoku Obonjanu zbog pandemije ovog ljeta gotovo da nije bilo, odgođeni su ili otkazani svi najavljeni festivali i eventi, piše Poslovni.hr. Zbog niza okolnosti kojima se pridružila i pandemija, vrlo je neizvjesno hoće li turistički projekt otok Obonjan preživjeti ovu godinu, i kako će se priča na ovom otoku kraj Šibenika nastaviti u sljedećoj sezoni.
Prometa na otoku zbog pandemije ovog ljeta gotovo da nije bilo, odgođeni su ili otkazani svi najavljeni festivali i eventi, a baš u 2020. vlasnici projekta Gradu Šibeniku trebaju uplatiti prvu koncesijsku naknadu od gotovo četiri milijuna kuna, prema ugovoru koji vrijedi još dugih 38 godina. Usto, unatoč najavama, Obonjan nije dobio novog vlasnika koji je trebao nastaviti ulaganja i osigurati održivost, doznaje Poslovni dnevnik.
Odmor na Obonjanu ove godine nije bilo dostupno rezervirati ni na stranicama otoka ni na stranicama Booking.coma, zbog čega smo pitali nositelje projekta i Grad Šibenik što se događa s otokom.
Iz Obonjan Rivijere nisu bili dostupni za detaljna pojašnjenja aktualne situacije. Igor Roki, član Uprave, tek nam je kratko poručio da osim slovenskih maturalaca otok nije radio zbog strukture posla na Obonjanu.
Iz gradske uprave Šibenika poručuju da Obonjan nema nikakvih dugovanja prema Gradu, no trenutno nema naznaka da će im oprostiti plaćanje koncesije, i šibenski gradonačelnik Željko Burić izričito tvrdi da Grad ne odustaje od provedbe ugovora s Obonjanom.
Na pola potencijala
Kako je poznato, osnivač tvrtke Obonjan Rivijera je tvrtka Projekti Šibenik u vlasništvu tri partnerske tvrtke, Gratiosus iz Hrvatske koja je operativni nositelj projekta, slovenskog turoperatera CMT te britanskog promotora Sound Channel. Koncesiju na otok dobili su od Sunčanog Hvara čiji je bivši vlasnik, Orco grupa, otok Obonjan uzeo u koncesiju na 50 godina.
Tako su Projekti Šibenik stekli pravo na još 43 godine koncesije, a Grad se lišio svih financijskih obveza, pa i otplate 11 milijuna kredita kao jamac, što je preuzela tvrtka Projekti Šibenik.
Aktualni vlasnici projekta dosad su podmirili sve navedene obveze, a u Obonjan su do prošle godine uložili više od 100 milijuna kuna, uključujući infrastrukturu, ceste, vodovod, struju, kanalizaciju, pročistač, javnu rasvjetu.
Otok je prošlu sezonu završio s portfeljom od ukupno 700-tinjak kreveta, uz potencijal za još toliko, u što treba uložiti još 4-5 milijuna eura, kako bi se došlo do 10-tak milijuna eura godišnjeg prihoda. U 2019. godini Obonjan je ostvario oko 5 milijuna eura prihoda, što je porast od oko 10-15 posto u odnosu na godinu ranije, no i upola manje od potencijala otoka.
Novi vodovod
Aktualni vlasnici već pred dvije godine su iscrpili vlastite snage za potrebna ulaganja, te je još 2018. krenula potraga za strateškim partnerom ili kupcem.
Kako neslužbeno doznaje Poslovni.hr iz izvora bliskih Gradu, na razgovorima u poglavarstvu bilo je nekoliko potencijalnih kupaca, među kojima i belgijski Tomorrowland, jak globalni igrač, organizator festivala. Međutim, nijedan kupac zasad se nije pokazao kao prikladan, bilo zato što nije spreman na ulaganja, ili mu ne odgovara koncept koji ne uključuje previše gradnje, a neki su tražili izgradnju na pomorskom dobru na koju u Šibeniku ne pristaju.
Izvori Poslovnog.hr tvrde da trenutno nitko nije u igri. Tko god preuzeo projekt, čeka ga ulaganje u dodatne smještajne jedinice i infrastrukturu, te plaćanje koncesije koja prema ugovoru kreće od ove godine.
– Grad ni u kojoj stavci ne odustaje od onog što je propisano koncesijskim ugovorom, nitko za to nema ni ovlasti, a za to nema ni potrebe, i naša je dužnost da štitimo interese Grada. Projekt Obonjan je sjajan projekt koji je dobar za Šibenik, za onoga tko je u mogućnosti ispunjavati sve odredbe ugovora i provesti sva potrebna ulaganja. Za investitora će sigurno biti jako zanimljiv projekt Grada Šibenika koji je u tijeku, a to je izgradnja otočnog vodovoda koji će uz otoke Kaprije i Žirje obuhvatiti i Obonjan, čime će se riješiti važno pitanje vodoopskrbe i odvodnje – kazao nam je Željko Burić.
Naime, voda se na otoku do sad dopremala vodonoscem, na što je odlazilo par milijuna kuna godišnje.
