Premda mnogi, barem prema svakodnevnoj komunikaciji o meteorološkim (ne)prilikama, pod dojmom promjenljivog i relativno kišovitog vremena to i ne primjećuju, ova nam je godina do sada bila iznimno topla, a tako će se vrlo vjerojatno i nastaviti. Barem u sljedeća tri, četiri mjeseca.
Lipanj!
Preliminarna analiza trenutačno dostupnih podataka s meteoroloških postaja DHMZ-a (www.meteo.hr) ukazuje na klimatološku ocjenu lipnja za temperaturu u većini Hrvatske „toplo“ i „vrlo toplo“, te za oborinu – od „normalnog“ do čak „ekstremno kišovitog“, barem prema klimatološkom razdoblju 1961.-’90. Pritom je u nekim mjestima zabilježen manji nedostatak oborina u odnosu na uobičajene lipanjske količine, kao primjerice na većem dijelu sjevernog Jadrana, pa i ponegdje u unutrašnjosti, dočim je u Dubrovniku i Komiži primjerice ovo bio najkišovitiji lipanj u posljednjih 50-ak godina, od kada postoje službena mjerenja.
Prva polovina godine…
… završava sutra u podne, ako se računa po danima, ali dovoljno je dobro, i jednostavnije, smatrati pod polovinom godine razdoblje siječanj-lipanj. A ono je nastavilo stopama prvog ovogodišnjeg kvartala – iznadprosječnom toplinom. Štoviše analiza srednje temperature zraka upućuje na još veću iznimnost. Ne samo što je ova godina do sada toplija od nekoliko prošlih, na slici vidljivo za Zagreb Maksimir, Osijek, Gospić, Knin, Rijeku, Split Marjan i Dubrovnik, nego je i ovogodišnje razdoblje siječanj-lipanj u većini Hrvatske drugo najtoplije u posljednjih pedesetak godina, od kada uglavnom postoje službena mjerenja DHMZ-a. Toplija je bila samo prva polovina 2007. godine!
Podatak je još iznimniji ako se analizira postaja Zagreb Grič gdje je, također od 1862. godine, samo 2007. prva polovina godine imala višu srednju temperaturu zraka od ove godine!
Druga polovina
Dugoročne prognoze Europskog središta za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) iz Readinga u Velikoj Britaniji za razdoblje srpanj-prosinac, za Hrvatsku i okolicu, nastavljaju već započetu «priču» pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature sve do listopada, a ni trenutačne prognoze za studeni i prosinac ne upućuju na osobitu hladnoću. No naravno promjene su moguće pa onima kojima to nešto znači ostaje redovito pratiti meteorološka izvješća na različitim medijskim platformama, posebice HRT-a i DHMZ-a.
IZVOR: Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a
