Putoholičari su objavili članak o Šibeniku u kojem kroz 20 činjenica navode zanimljivosti o Šibeniku, najstarijem hrvatskom samorodnom gradu.
1.Šibenik je najstariji samorodni grad na Jadranu.
2. Šibenik od milja zovu ‘Krešimirovim gradom’, jer se po prvi puta spominje 1066. godine u darovnici Petra Krešimira IV.
3. Šibenik je administrativno, kulturno, obrazovno i gospodarsko središte Šibensko –kninsko županije.
4. U Šibeniku živi 47.274 stanovnika ( prema popisu stanovništva iz 2011. godine).
5. Šibenik je prvi grad na svijetu koji je 1895. godine (28. 8.) dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu električnu struju. Hidroelektrana Jaruga na rijeci Krki puštena je u rad dva dana kasnije od hidroelektrane na Niagarinim slapovima u SAD-u. No Šibenčani su tog istog dana dobili struju, stanovnici Buffalla tek godinu kasnije odnosno 1896. godine.
6. Šibenčani se već gotovo 370 godine ne vjenčavaju u svibnju. Nepisano je to pravilo, premda nikad službeno javno objavljeno ipak ga tek rijetki u Šibeniku prekrše kad je riječ o sklapanju brakova.
7. Šibenik je grad koji ima i svoju kapu – u prošlosti poznatija u svojoj crvenoj verziji, danas ipak prisutnija u narančastoj boji šibenska kapa jedan je od simbola Šibenika, ali i Hrvatske.
8. Šibenik je kroz dva stoljeća, u vrijeme Mletaka, kovao i vlastiti novac poznat pod nazivom bagatin – danas je on jedan od prepoznatljivih gradskih suvenira.
9. Nakit znan pod nazivom kao šibenski botun izvorno je krasio muške narodne nošnje, a danas ga se može naći u svim vrstima nakita kako muškog tako i još više ženskog.
10. Jedinstven običaj nuđenja vina u ugostiteljstvu na svijetu dolazio je iz Šibenika. Naime, u povijesti su jedino Šibenčani kitama biljaka obješenim na ulazu u tavernu (op.a. kafić, oštariju, ugostiteljski objekt) označavali koje vino se u tim tavernama posjetitelji mogli piti. Tako je kita smreke obješena na vratima taverne značila da se tu poslužuje crno vino, kita masline značila je serviranje bijelog vina, a kita bora značila je da se tu poslužuje opol (op.a. rose vino).
11. Šibenik je domaćin i ‘najopasnijih cura’ u Hrvatskoj – to potvrđuje izreka koja kaže Čuvaj se senjske bure i šibenske cure. Podrijetlo izreke veže se za razdoblje turskih napada kada su se mudre Šibenčanke udružile kako bi zavodile turske neprijatelje, a s ciljem da ih namame u zamku gdje bi ih onda zalile vrućim uljem.
12. Šibenik je jedini grad u Hrvatskoj i jedan među rijetkima na svijetu koji ima dva kulturna dobra na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne baštine i to katedralu svetog Jakova i Tvrđavu svetog Nikole. Katedrala svetog Jakova ima i svoj interpretacijski centar ‘Civitas Sacra – Sveti grad’ koji je posvećen interpretaciji značaja katedrale.
13. Uz gotičko – renesansu ljepoticu katedralu svetog Jakova, Šibenik je domaćin i četiri tvrđave i to kako joj tepaju najljepše pozornice na Jadranu i šire Tvrđave svetog Mihovila, Tvrđave Barone s koje puca jedan od najljepših vidikovaca na grad i okolicu, UNESCO-ve ljepotice Tvrđave svetog Nikole koja dominira kanalom Svetog Ante – a do koje je osim morskim putem moguće doći i šetnicom i Tvrđave svetog Ivana.
14. Šibenik ima i svoj Kineski zid – obrambeni zid – Bedem, u narodu poznat kao Kineski zid, višestoljetni je dio morskih fortifikacijskih obrambenih sustava grada Šibenika i njegove okolice. Smješten je na poluotoku Oštrica, u Grebaštici, turističkom mjestu duž Jadranske magistrale, na putu za Split, udaljenoj od Šibenika petnaestak kilometara.
15. Šibenik je domaćin jednog od najstarijih kazališta u Hrvatskoj – isto je otvoreno 1870. godine.
16. Šibenik je još od 1958. godine domaćin jedinstvenog festivala u Hrvatskoj i šire Međunarodnog dječjeg festivala, koji svake godine počinje sredinom/krajem lipnja i traje 2 tjedna.
17. Šibenik je i grad Fausta Vrančića za kojeg se veže izum Homo Volansa – letećeg čovjeka, ali Faust je izumio puno više od toga. Iako je živio u vrijeme kad je razvoj tehničke znanosti, kakvu danas poznajemo bio u razvitku, uspio je izraditi nacrte 56 uređaja koju uključuju inovacije primjerice za mlin na vodeni i vjetreni pogon, mostove i druge bitne inovacije. Sve te inovacije i izume objavio je u zbirci Machinae Novae. Memorijalni muzej Fausta Vrančića nalazi se na otoku Prviću i vrijedan je posjeta.
18. Šibenik je i rodni grad prvog hrvatskog svetca Nikole Tavelića (14.st.) , franjevca i mučenika, a u crkvi svetog Frane u Šibeniku nacionalno je svetište svetog Nikole Tavelića.
19. Šibenik je i rodni grad košarkaškog Mozarta jednog i jedinog velikog Dražena Petrovića.
20. Šibenik je i domaćin četvrti Varoši – jedinstvene u širim razmjerima jer su gotovo u isto vrijeme nakon drugog svjetskog rata u istoj ulici stasali velikani hrvatske glazbene scene Arsen Dedić, Vice Vukov i Mate Mišo Kovač. Valja istaknuti da je Šibenik kroz povijest pa sve do danas dao i daje brojne istaknute ličnosti iz svih socijalno-društvenih sfera, piše Ivona Bačelić Grgić za Putoholičare.
