Od sljedeće godine u Hrvatskoj bi 19.700 građana i građanki starijih od 65 godina, a koji ne primaju mirovinu, trebalo primati nacionalnu naknadu za starije osobe, procijenila je Vlada koja je u parlament i poslala zakonski prijedlog po kojem se od 1. siječnja uspostavlja ta naknada koja zapravo znači provedbu plana da se uvede nacionalna mirovina, o čemu se u Hrvatskoj govori proteklih 20 godina.
Umjesto nacionalne mirovine, starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu dobivat će naknadu koja će u sljedećoj godini iznositi 800 kuna, odnosno bit će jednaka minimalnoj zajamčenoj naknadi koju dobivaju siromašni građani. Od 2022. godine naknada za starije usklađivat će se za stopu porasta indeksa potrošačkih cijena, pišu Vijesti.hr
Ta naknada bit će i dvjestotinjak kuna manja od zajamčene mirovine koju dobivaju građani koji su ostvarili barem 15 godina staža. Vlada je procijenila i to da će naknada imati više korisnika u 2022. godini, čak 21.550.
Pravo na tu naknadu imat će svi koji nisu stekli uvjete za mirovinu, odnosno nemaju barem 15 godina staža, hrvatski su državljani i državljanke i u Hrvatskoj žive neprekidno najmanje 20 godina prije podnošenja zahtjeva.
Uvjet će biti i to da žive u kućanstvu u kojem primanja ne prelaze 800 kuna po članu. Iako će iznos naknade za starije biti na razini socijalne pomoći, pravo na njezino primanje ostvarit će više ljudi. Socijalnu pomoć, odnosno zajamčenu minimalnu naknadu, prima oko 73.000 osoba koje nemaju novca za uzdržavanje niti su ga u mogućnosti zaraditi radom, ali među njima je, prema podacima što ih je u svom izvješću za prošlu godinu iznijela pučka pravobraniteljica Lora Vidović, nešto više od 8.000 osoba starijih od 65 godina.
Ona je istaknula da je broj starijih osoba koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu tako nizak zbog restriktivnih uvjeta te je procijenila da će broj građana koji će dobivati naknadu za starije biti oko 20.000 osoba.
Uz napomenu da je iznos od 800 kuna nizak, dodaje da će to ipak pomoći u ublažavanju siromaštva, pogotovo žena u ruralnim područjima koje su bez prihoda, a imaju manje od 15 godina mirovinskog staža, jer su kraće od muškaraca sudjelovale u plaćenom radu izvan kuće.
I Vlada u svom zakonu procjenjuje da će naknadu za starije više primati žene nego muškarci. Procjenjuje i to da će u sljedećoj godini njezina isplata državni proračun koštati 134 milijuna kuna, a u 2022. godini 184 milijuna kuna.
