Ante Šupuk, hrvatski izumitelj, poduzetnik i političar, rođen je na današnji dan 1838. godine u Šibeniku.
Na izborima za Dalmatinski sabor 1870. godine ušao je kao predloženik Narodne stranke, kao zastupnik vanjskih općina Šibenika i Skradina.
Godine 1873. uspio je postati prvim gradonačelnikom iz neke hrvatske stranke u Šibeniku, a izabran je jednoglasno i to u općinskoj vijećnici u nekadašnjoj palači Draganić. Šibenik je tako postao prvi prvi veći grad u austrijskoj pokrajini Dalmaciji gdje je Narodna stranka uspjela osvojiti vlast. Dolaskom na vlast vratio je hrvatski kao službeni jezik, a samo godinu dana kasnije odigrana je u kazalištu i prva predstava na hrvatskom jeziku. Izgrađen je u to doba i gradski vodovod, kanalizacija, a 1877. godine, zahvaljujući Šupukovoj upornosti, u rad je puštena i željeznička pruga Šibenik – Perković.
Na rijeci Krki napravljena je hidroelektrana koja je u rad puštena 28. kolovoza 1895. godine čime je Šibenik postao treći grad na planetu koji je dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu struju. U povijesti Šibenika Šupuk je ostao zapamćen i po tome što je bio prvi od naroda izabrani gradonačelnik, a Šibenčani ga smatraju čovjekom koji je izveo njihov grad u iz težačkog u moderno doba.
Bio je u Zastupničkom domu Carevinskog vijeća 1903. godine koje je 8. siječnja 1903. sazvao car i kralj Franjo Josip I.
Među njegovim aktivnostima valja spomenuti i supotpisivanje interpelacije Jurja Bijankinija 15. svibnja 1903. na ministra obrane Zena von Welsersheimba glede angažmana vojske u nemirima u Hrvatskoj, s obzirom na neopravdanost uporabe takve sile, čak i prema ženama i djeci, te prešni prijedlog od 19. svibnja u svezi s redarstvenim mjerama koje su u Ljubljani poduzeli policijski agenti Khuena Hedérvarya.
Ante Šupuk umro je 11. svibnja 1904. godine.
