Prostorni plan Općine Rogoznica, koji je donesen 2009. godine, dosad je doživio tri izmjene, a na zadnjoj sjednici vijeća Općine donesena je odluka o izradi novih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica. Osim usklađivanja sa PP županije Šibensko-kninske i posebnim zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim objektima, planom će se korigirati i povećati granice građevinskog područja.
Korigiranje građevinskih područja naselja, odnosno povećanje tih područja gdje za to postoje uvjeti za cilj ima zadovoljavanje potreba za novom stambenom izgradnjom koja je jednim dijelom u funkciji turizma i čime bi se povećali smještajni komplementarni kapaciteti, koji pored svih prijepora, doprinose povećavanju BDP-a Općine Rogoznica. Današnje ukupno građevinsko područja za Općinu Rogoznica, prema PPUO Rogoznica, iznosi 467,8 hektara, a izgrađeno područje zauzima 316,6 hektara ili 67,67 posto ukupno planiranog građevinskog područja.
RIBARSKA LUKA U UVALI PELEŠ
Dio izrade novih izmjena PP-a odnosi se i na preispitivanje prenamjene ‘Poligona Zečevo’, gdje se MORH odrekao 32 hektara terena koji bi se mogao iskoristiti za gospodarske namjene, ali i na planiranje prihvatljivije lokacije ribarske luke ‘Zečevo’, za koju do danas nisu napravljne nikakve pripremne radnje, a za koju je utvrđeno kako je sadašnja predviđena lokacija izložena jakom utjecaju valova te bi je trebalo prelocirati prema uvali Peleš. Inače, projektom je na kopnenom dijelu luke i dijelu obale, koji se oblikuje za potrebe priveza ribarskih plovila, predviđena izgradnja hladnjača za ribu, benzinske crpke, izgradnja opskrbne ceste, te pješačkih površina i parkirališta.
Novom izradom izmjena Prostornog plana povećao bi se i kapacitet Gospodarsko-poslovne zone Krušćica na moru, dio zaštitne šume, koja je ranije i bila obradiva poljoprivredna površina, prenamijenio bi se i vratio u prvobitno stanje, a novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, u planu je izgradnja građevine za postupanje s otpadom.
UZURPIRANO 7,5 KM OBALE
Predloženim izmjenama PP-a nužna je i ponovna revalorizacija obale i sadašnjeg načina korištenja koja je neplanskom izgradnjom u velikoj mjeri devastirana. Od 49,5 kilometara obale uzurpirano je 7,5 kilometara ili čak 15,3 posto, te bi se novim prijedlogom rješenja omogućilo potpunije i gospodarski efikasnije korištenje obale uz neophodnu zaštitu i osiguravanje javnog karaktera njezina budućeg sadržaja.
Kako su donošenjem i primjenom novog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama legalizirani gotovo svi objekti na području općine, do 31. lipnja 2013. podneseno 2.564 zahtjeva, otvorila su se i pitanja daljnjeg uređenja tih prostora, odnosno donošenja raznih odredbi kojima bi se takve mikrocjeline stavile u funkcionalni urbanističko konsolidirani prostor.
