Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan danas je gostovala u Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića u Šibeniku. Na predavanju na temu ‘Jesmo li ravnopravni građani EU’ kazala je kako bi fokus svakog socijaldemokrata trebala biti borba za ravnopravnost te navela primjere kako se uspjela izboriti s neravnopravnošću i nejednakim kriterijima tržišne utakmice na području Europske unije.
EU je građena na određenim vrijednostima – jednakosti i ravnopravnost, navela je na početku svog izlaganja, i to piše u svim EU dokumentima, ali u praksi imamo situaciju da s jedne strane imamo stare zemlje koje su članice dugi niz godina i novije članice centralne i istočne Europe i vidjet ćete da u situaciji kada dolaze te nove zemlje, neka se pravila i dalje ne mijenjaju, bez obzira na to što su granice ukinute u smislu da roba i ljudi kolaju slobodno.
– Nemamo carina i imamo određene pozitivne gospodarske pokazatelje, ali vidi se da su te granice izuzetno oštre. Građani su mi se javljali sa svojim problemima i ljude tišti to što proizvodi koje mogu kupiti u zapadnoj Europi nisu isti kao oni kod nas. Kada razgovarate s Europskom Komisijom, ne možete govoriti o nečijem osjećaju pa sam to morala i dokazati. Na početku mandata sam se susretala s tezom da taj problem ne postoji, a odgovor je bio ‘ako je proizvod siguran za zdravlje, nije problem’, ali dugoročno to nije tako – kazala je Borzan u multimedijalnoj dvorani knjižnice.
Kazala je kako svaki zastupnik dobiva sredstva, a ona se odlučila na znanstveno istraživanje kvalitete određenih proizvoda na tržištu kojega je provela u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu.
– Bila sam svjesna da protiv sebe imam velike i moćne korporacije, a prethodna istraživanja koja su rađena, ljudi su završili s višemilijunskim tužbama. Mogla sam završiti tako da se godinama borim s tužbama pa sam molila agenciju da mi budu partneri. Ljudi su mi se javljali s temama, a u pitanju su hrana, tehnička roba, kozmetička roba i slično – naglasila je.
Tako se utvrdilo da su najveće razlike kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterđenta. Primjerice, Woody hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu su rađene od tzv. Otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Važno je dodati kako je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj.
– Posebno sam ponosna na Hipp hranu za djecu jer je Hipp promijenio svojevoljno kašicu koju proizvodi, ali Nutella je u njemačkoj počela prodavati onu lošiju verziju, ali bar smo sad ravnopravni – kazala je europarlamentarka, inače dobitnica prestižne nagrade ‘EU Oscar’ za izniman doprinos u području ravnopravnosti spolova.
Neravnopravnost postoji i na digitalnom tržištu. Neku robu ne možemo kupiti jer smo iz Hrvatske.
– Promijenili smo tu direktivu i sada bi trebala stupiti na snagu. Ne smije više postojati blokiranje na osnovu geografskog položaja. Bila sam izvjestiteljica parlamenta za dostavu paketa i primijećeno je da je dostava dva do tri puta skuplja jer ste ih Hrvatske. Na isto relaciji, cijena je bila drugačija u različitom smjeru. Razlog su veliki igrači na tržištu koji posluju po sistemu uzmi ili ostavi. Sad je Europska komisija ‘big brother’ i više neće biti toga – zaključila je Borzan.