Svake godine u Hrvatskoj 22.000 ljudi oboli od raka, od čega ih 14.000 umre. Među najgorima smo u Europi po broju novooboljelih od raka i među najlošijima ako se gleda broj uspješno liječenih pacijenata. Kada u maloj zemlji poput naše, u prosjeku svakog dana 60 ljudi dobije dijagnozu raka, jasno je da bi trebala zvoniti na uzbunu sva zvona. Rak više nije smrtna presuda kao što je nekad bio, a liječit će se sve uspješnije kada se usvoji Nacionalni plan protiv raka, kojeg izrađuje Radna skupina od stotinjak stručnjaka na čelu s doktorom Eduardom Vrdoljakom iz splitskog KBC-a, jednim od najvećih stručnjaka i autoriteta po pitanju borbe protiv ove bolesti, piše t-portal.
Nacionalni plan protiv raka (NPPR) finalizira se ovih dana te će ga se kroz nekoliko mjeseci pustiti u javnu raspravu, otkrio je za tportal Vrdoljak, uz upozorenje kako se kod donošenja tako važne strategije ipak ne smije niti previše žuriti.
– Plan se sada dorađuje od strane Povjerenstva za izradu prije puštanja u javnu raspravu. Ne treba previše žuriti jer plan nismo imali nikada u povijesti, a prije konačne verzije ne treba gledati na mjesec ili dva. Plan vam treba kad radite ručak, kad želite napraviti odijelo, plan je neophodan kad gradite kuću. Mi nemamo plan za borbu protiv najvećeg zdravstvenog problema danas, a to je rak. Za mene je to alarmantno i plan je nužan da bi se uspješno nosili s tom bolešću u čijem liječenju imamo najslabije rezultate u Europi. ‘Uvođenjem multidisciplinarnog pristupa možemo poboljšati uspješnost liječenja za desetak posto. Umjesto da jedan doktor odlučuje o sudbini jednog pacijenta, mi možemo uvesti pravilo da niti jedan račun neće biti isplaćen bolnici ako bolesnika ne pregleda multidisciplinarni tim- objasnio je Vrdoljak.
Drugim riječima, Vrdoljak želi da svakog pacijenta liječi konzilij sastavljen od pet, sedam ili deset liječnika raznih struka.
-Zamislite da se svaki čovjek u državi liječi kao predsjednik države. Za sve velike političare su se organizirali konziliji, zamislite da vas ili mene danas sutra liječi takav tim. Vjerojatnost da će sedam ili deset liječnika raznih profila pogriješiti je puno manja nego kada pacijenta liječi jedan doktor. To je relativno besplatno, investicija je minimalna- nastavlja Vrdoljak.
Idući korak u strategiji je osnivanje nacionalne baze podataka. U Hrvatskoj takvo što ne postoji pa se ne zna koliko učinkovito liječe pojedine institucije i ne možemo se uspoređivati sa svijetom. Primjerice, gotovo je nemoguće procijeniti koliko je neki novi lijek promijenio sudbinu pacijenta i treba li ga nastaviti koristi. Cijeli članak pročitajte na t-portalu.
FOTO: iliustracija/arhiva
