Deset godina čekamo da nam se smetlište izmjesti iz centra otoka. Kaprije ljeti posjeti 140.000 nautičara, bilježimo 20.000 noćenja u apartmanima. Sad zamislite sve te ljude i smeće koje proizvode, koje sve u plastičnim vrećicama završi na pristaništu između tri restorana. Pa, kad još počne vonjati na plus 40 stupnjeva celzijevih, ima da poludimo – priča Dinko Jelovčić, predsjednik Mjesnog odbora jedinog šibenskog otoka koji konstantno od 1991. bilježi rast stalno prijavljenog stanovništva.
VAGONI SMEĆA
– Kako raste broj stanovnika raste i količina smeća. Zimi ga odvoze brodom svakih 15 dana, u predsezoni jednom tjedno, a usred ljeta dva puta tjedno, ali ni to nije dovoljno. Usred sezone smeća ima na vagone. Znamo da je kriza, ali mišljenja smo da grad može pronaći 400.000 kuna za asfaltiranje 300 metara puta te kupnju potrebite opreme – dodaje Jelovčić. Tvrdi da im je dosta obećanja, jer projekt postoji, samo je negdje zaključan u ladici.
– Plan je bio sve izmjestiti dva kilometra od mjesta, odnosno 400 metara od trajektnog pristaništa na zapadnom djelu otoka. Kupio bi se pres kontejner, svaka kuća bi dobila svoju kantu za smeće i zaposli bi jednog djelatnika koji bi malim Piaggiom sve kupio i odvozio tamo gdje mu je mjesto – priča Jelovčić.
Drugi problem predstavljaju nesavjesni mještani došljaci, koji su vlastitim nemarom stvorili još tri ilegalna odlagališta smeća. Čak je i dno u uvali Nozdra, na dubini oko osam metara, prekriveno PET bocama i drugim otpadom.
Osim toga, posebice problem predstavlja gomila sasušene trave, granja, te građevinski otpad, što šibenska Gradska čistoća ne odvozi, a što je dodatno opasno zbog mogućnosti izbijanja požara.
SVE NA ČEKANJU
U gradskoj upravi Šibenika priznaju kako je za ‘kaprijsko odlagalište’ otpada postojao idejni projekt, te da je bilo riječi da će se ono izmjestiti na kraj mjesta.
– Problem se pojavio s lokacijom, naime oko predloženog mjesta mještani se nisu mogli usuglasiti. Projekt je čak bio prijavljen za dobivanje sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali nije dobio ‘zeleno svjetlo’. To je i razlog zbog kojeg Grad u ovoj proračunskoj godini taj projekt nema u planu, a za iduću godinu još je rano govoriti. Projekt također nije ni u ovogodišnjem planu komunalnog poduzeća Čistoća d.o.o. – kazala je Ana Gojanović Rakić, pročelnica Ureda gradonačelnika Šibenika.
Kako postoje dobri primjeri gospodarenja otpadom na hrvatskim otocima, svojim primjerom odavno je pokazao Krk, koji selektivnim zbrinjavanjem otpada već godinama ima status ‘eko otoka bez smeća’. Na Krku svaka kuća i stan besplatno dobivaju odgovarajuće posude za papir i kuhinjski otpad, a svi su već dobro upoznati da to dvoje nikada ne odlažu zajedno. Rezultat takvog ponašanja otočana jest status najčišćeg otoka Hrvatske. Kada će to dobiti šibenski otoci?
