Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvu objavili su alarmantne podatke o padu procijepljenosti djece i upozoravaju, ako se pod hitno ne zaustavi trend pada cijepnih obuhvata, u skoroj budućnosti možemo očekivati epidemije ponajprije ospica, rubeole, hripavca i mumpsa (zaušnjaka), otprilike tim redoslijedom.
Prema podacima o obuhvatu cjepivom protiv ospica, rubeole i zaušnjaka po županijama u primarnom cijepljenju Šibensko-kninska županija je s obuhvatom od 93,65 posto iznad hrvatskog prosjeka koji iznosi 88,97 posto, a s 96,31 posto obuhvata smo i iznad prosječne procijepljenosti u Hrvatskoj protiv hripavca.
– U našoj županiji konstantno imamo zadovoljen zakonski minimum procijepljenosti koji garantira kolektivni imunitet. To znači da i oni rijetki koji nisu cijepljeni u takvoj sredini neće oboljeti. Ipak te osobe koje su zaštićene kolektivnim imunitetom, dođu li u neku od sredina, poput Dubrovačko-neretvanske županije koja je na dnu po procijepljenosti, u kontakt s oboljelima mogu se zaraziti, pojašnjava nam doktorica Ankica Parat Baljkas, voditeljica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije.
Zavod je objavio kako u posljednjih pet generacija predškolaca u Hrvatskoj čak 15.881 dijete nije cijepljeno protiv ospica, rubele i zaušnjaka što je oko osam posto predškolske djece. Na temelju izvješća o provedbi cijepljenja u prošloj godini u HZJZ-u zaključuju da je zbog kontinuiranog pada cijepnih obuhvata ozbiljno ugrožena razina kolektivnog imuniteta, prvenstveno kod djece predškolske dobi u Hrvatskoj.
– Naš Zavod za javno zdravstvo ima jako dobar odnos s pedijatrima, komuniciramo na dnevnoj bazi s ambulantama i liječnicima, a kada uočimo problem dodatno pozivamo, održavamo savjetovanja nakon kojih roditelji u pravilu pristanu na cijepljenje. Na svjetskoj razini je negdje oko pet posto roditelja koji vjeruju u razno-razne teorije zavjere i njih je zaista teško ili nemoguće nagovoriti na cijepljenje djece. Mislim da mi radimo dobar posao i u svjetlu tih svjetskih kampanja protiv cijepljenja mi još jako dobro stojimo. Važno je da zdravstveni djelatnik ima dovoljno vremena kako bi roditeljima sve objasnio, da opetovano poziva one koji se odmah ne odazovu i da ne odgađa cijepljenje zbog nečeg što nije kontraidikacija. Odnosno da i mi svojom sigurnošću u ispravnost i potrebu cijepljenja svojim ponašanjem kod roditelja otklonimo svaku sumnju, kaže doktorica Parat Baljkas.
Ističe i kako je zanimljiv podatak da se loša procijepljenost javlja uvijek kod istih ambulanti i pedijatara te kako sve svjetske antikampanje nisu značajno utjecale na procijepljenost u našoj županiji koja nikada nije pala ispod zakonskog minimuma.
Po izvješću Zavoda kod djece predškolske dobi se iz godine u godinu povećava udio osjetljivih zbog necijepljenja, što predstavlja realnu opasnost od izbijanja epidemije tih bolesti kod djece predškolske dobi, pogotovo u županijama s najnižim obuhvatima. Napominju, međutim, i kako se cijepljenjima koja se provode u školskoj dobi još uvijek postižu visoki cijepni obuhvati, što značajno doprinosi održavanju kolektivnog imuniteta.
