Šibensko-kninska županija, nažalost, nije prva u Hrvatskoj samo po neslavnom rekordu broja nepismenih osoba. Naše je područje, naime, prvo u Dalmaciji po gotovo beznadnim, deficitarnim gospodarskim pokazateljima, a taj neslavan rekord šibensko-kninsko područje drži već – desetljećima. Teško gospodarsko stanje, loši socijalni uvjeti života stanovnika vrište iz svih statistika koje su dostupne na Fini, ili u Državnom zavodu za statistiku. Najbolji pokazatelj koliko je zapravo život lošiji u Šibensko-kninskoj županiji nego u ostalim dalmatinskim županijama jest podatak kako na tisuću stanovnika na ovom području od socijalne pomoći živi njih 35. Ta brojka visoka je i u Zadarskoj (sedam stanovnika), Splitsko-dalmatinskoj (11 stanovnika), te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (četiri stanovnika), no niti izbliza dramatična kao u Šibensko-kninskoj. O lošijim standardima života nego u ostalim jadranskim županijama jednakosvjedoči podatak o prosječnoj plaći koju su primali stanovnici Šibensko-kninske županije u 2012. godini. U odnosu na, primjerice, Zadarsku županiju koja je zabilježila najviši prosječni osobni dohodak od 4.444 kune, stanovnici šibensko-kninskog područja mjesečno su prosječno primali 3.957, gotovo 500 kuna manje.
SUMORNE BROJKE
Aktualno stanje zasigurno bi dodatno ilustrirao BDP po glavi stanovnika, no tu brojku za 2012. godinu, a kamoli za tekuću nismo uspjeli doznati, budući da Državni zavod za statistiku tek u veljači dogodine zaprima podatke za 2011. Stoga je posljednja izračunata stopa BDP-a po glavi stanovnika po županijama dostupna iz 2010. godine. Iz tog se izračuna iščitava sumorna brojka od 7.239 eura BDP-a po glavi stanovnika naše županije, dok je istovremeno BDP po stanovniku Dubrovačko-neretvanske županije, koja je u tom trenutku zabilježila najveću vrijednost, iznosio 9.990 eura! Stanje u gospodarstvu redovito se može pročitati iz investicija u određeno područje. Investicije, su naime, jedini pokretač gospodarstva, a kada one izostanu, izostane i napredak.
Šibensko-kninska županija u 2012. godini zabilježila je nešto malo više od 190 milijuna kuna investicija u dugotrajnu imovinu poduzetnika. U istom trenutku kada je ova vrijednost izmjerila na šibensko-kninskom području, Splićani su upisali milijardu i 851 milijun ulaganja u poduzetništvo, a zadarski poduzetnici uložili su 669 milijuna kuna. Ta gospodarska letargija županije bila je jedna od tema na Županijskoj skupštini. Osobito kritičan bio je SDP-ov vijećnik Krešimir Šakić koji je, komentirajući novi prijedlog proračuna za 2014. kazao kako Županija podsjeća na malu uhodanu tvrtku koja ima kontinuirano poslovanje, ali je pitanje gdje ju je posljednjih 20 godina takvo poslovanjeodvelo.
METROPOLA SIROMAŠTVA
– Izgleda da nas je dovelo do toga da smo postali metropola siromaštva jer imamo najveći broj korisnika socijalne pomoći od ostalih županija. Posljedica takve dugogodišnje politike je da se ova županija pretvara u ubožnicu Dalmacije, a kuhari će više posla dobivati u pučkim kuhinjama nego u hotelima – slikovit je bio Šakić, na što su ga HDZ-ovci optužili za politizaciju. No, činjenice govore za sebe. Čak i kad se prizna da smo opravdano izgubili 15-ak godina vidajući ratne rane, te da smo iz začelja krenuli trčati za napretkom, pomalo je nevjerojatno da županija s toliko prirodnih potencijala i gospodarskih mogućnosti stoji na začelju ljestvice razvijenosti među dalmatinskim županijama. Rat se, na koncu, dogodio i Zadranima i Dubrovčanima, no oni su se trgnuli i zasukali rukave. Dok mi još uvijek pričamo, planiramo turizam, planiramo cestogradnju, povezivanje s unutrašnjošću, planiramo navodnjavanje i nove zone. A, prvu lopatu nikako da dočekamo.
Gospodarska ulaganja u 2012.
Splitsko-dalmatinska županija – 1.850.792.221 kuna
Dubrovačko-neretvanska županija – 812.263.415 kuna
Zadarska županija – 668.780.235 kuna
Šibensko-kninska županija – 190.137.990 kuna
Prosječna plaća u 2012.
Zadarska županija – 4.444 kune
Dubrovačko-neretvanska županija – 4.367 kuna
Splitsko-dalmatinska županija – 4.044 kune
Šibensko-kninska županija – 3.957 kuna
