Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je u većinskom vlasništvu države, namjerava dubinski snimiti Jadransku banku radi potencijalnog preuzimanja, izvijestili su iz te banke uz napomenu da je radi toga potpisan i ugovor o povjerljivosti.
Još u srpnju ove godine Šibenski portal je pisao kako je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) za prodaju dionica Jadranske banke zaprimio izuzetno atraktivnu ponudu koja uključuje dobru cijenu i dodatnu dokapitalizaciju banke. No, nisu uspjeli utvrditi identitet potencijalnog investitora, kao ni porijeklo ponuđenih sredstava pa su tu ponudu odbili.
Nesuđeni strani investitor bio je, kako je pisao Poslovni dnevnik, ponudio 111 milijuna kuna za 100 posto dionica banke, a usto se obvezao i na 300 milijuna kuna dokapitalizacije.
Budući da je banka nakon sanacije na prodaju ponuđena s temeljnim kapitalom od 50 milijuna kuna, ali i s 1,8 milijardi kuna bilance koja je prethodno očišćena od tzv. loših kredita, u DAB-u su na samom početku procesa prodaje računali da je normalna vrijednost banke, odnosno njezine aktive realno znatno veća od knjigovodstvene vrijednosti, koja iznosi oko 50 milijuna kuna.
Podsjetimo, sanacija Jadranske banke koju je DAB pokrenuo u listopadu 2015. godine bila je gotova krajem prošle godine. Sanacija je pokrenuta nakon što je Hrvatska narodna banka utvrdila da ‘Jadranska banka propada te da nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora mogle spriječiti propadanje’. U tom trenutku, ukupni gubitak banke bio je 846 milijuna kuna, a Europska komisija dopustila je sanaciju i JABA-e i drugih potencijalnih drugih, malih kreditnih institucija čija imovina ne prelazi 1,5 milijardi eura.
Izdane su nove dionice Jadranske banke, a svi depoziti i obveze koji ne podliježu osiguranju prema Zakonu o osiguranju depozita pretvorene su u novi temeljni kapital. Dio gubitaka bio je pokriven na teret rezervi banke, a ostatak gubitaka kao i osiguranje minimalnog temeljnog kapitala, namireno je iz Sanacijskog fonda.
Sanacija Jadranske banke određena je kao javni interes jer su od ukupnih depozita od 2,1 milijardu kuna čak 1,9 milijardi bili depoziti građana. Da je HNB umjesto sanacije predložio stečaj, DAB bi morao isplatiti osiguranu štednju od oko 1,5 milijardi kuna pa je manji trošak bila sanacija nego stečaj.
