Financijska agencija predložila je Trgovačkom sudu pokretanje stečaja nad turističkom kućom ‘Primošten’ d.d. čiju je prodaju, prije punih 15 godina, tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju amenovao madžarskoj Diamant marini d.o.o. Sva imovina Primoštena d.d. pripala je Mađaru Laszlu Kerekešu koji je za 1,6 milijuna kuna, uz obvezu ulaganja od 15 milijuna eura, dobio tri hotela, marinu Kremik, autokamp za 600 šatora, sportske terene i druge poslovne objekte. Preuzeli su i 70 milijuna kuna dugova, obvezali se ostaviti tadašnjih 270 radnika i zaposliti još stotinjak.
Trebao je to biti pozitivan primjer hrvatskog modela privatizacije, no od početka je pošlo krivo. Šibenski portal još prije četiri godine, podsjetio je da su, samo godinu dana nakon potpisivanja privatizacijskog ugovora, mali dioničari podigli kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u Hrvatskom fondu za privatizaciju i Laszla Kerekesa, direktora Primoštena d.d., tvrdeći da su odgovorni u Fondu zlorabili položaj i ovlasti te omogućili novom vlasniku potpisivanje Aneksa I kojim je skinuta zabrana raspolaganja nekretninama, ali Državno odvjetništvo odbilo je sve njihove argumente.
Bez ulaganja pa rasprodaja imovine
Aneks prvi ugovora o privatizaciji prolongirao je, naime, ugovorene investicije na objektima Primoštena d.d., uvažavajući Kerekešov argument o manjkavoj prostorno planskoj dokumentaciji zbog koje, kako je tvrdio Madžar, nije bilo moguće ‘ishoditi građevinsku dozvolu za rekonstrukciju objekata ‘Zora’ i ‘Raduča’ radi postizanja kategorije tri zvjezdice’. No, dokument Ureda državne uprave Šibensko-kninske županije na kojem je, na njihovo pitanje što se do 2004. prema postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji smjelo graditi na objektima Primoštena d.d., voditeljica odsjeka Silvana Pešo još u u rujnu 2004. jasno odgovorila kako je ‘na postojećim hotelima ‘Zora’ i ‘Raduča’ u skladu sa čl. 4. Zakona o gradnji moguće poduzeti radove održavanja i adaptacije za koje nije potrebna građevinska dozvola.(…) Područje Marina Lučica pokriveno je provedbenim planom turističkog naselja Marina Lučica Primošten, pa je na tom području bilo moguće zatražiti građevinske dozvole za sve zahvate koji su u obuhvatu navedenog PUP-a, ali do 28. srpnja 2004. godine’.
Unatoč aneksu kojim je to zabranjeno, prije 10 godina počela je i rasprodaja imovine. Prodani su upravna zgrada, stara škola, depadansa i bivši turistički ured. Potom je Kerekeš 2009. godine podigao hipotekarni kredit na ostatak imovine, no nije ga vraćao pa se na te nekretnine upisala jedna banka iz Mađarske.
U ožujku ove godine Trgovački je sud odbio prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe jer je Primošten d.d. ponudio i nekretninu koja, prema saznanjima suda, predstavlja pomorsko dobro pa bi zaključuje Trgovački sud ‘stranke raspolagale nekretninom koja je u naravi pomorsko dobro’. FINA je postupak predstečajne nagodbe obustavila i sudu predlaže pokretanje stečaja nad nekad uglednom hotelskom kućom osnovanom još 1965. godine koja je početkom Domovinskog rata, 1991. godine imala 522 zaposlenika.
