Pripremivši prvo ‘Žirajsko kulturno ljeto’ Savjet za revitalizaciju otoka Žirja, zajedno s Mjesnim odborom, odlučio je prvi put istupiti u javnost s informacijama o nekoliko važnijih projekata za razvoj tog šibenskog najudaljenijeg naseljenog otoka. Kako je naglasio Ivo Mikuličin, predsjednik Savjeta, program ‘Žirajskog kulturnog ljeta’ je toliko atraktivan da bi s njim bili zadovoljni i u puno većim mjestima i na otocima.
– Smatramo da je najinteresantnije to što otok s tako malim brojem stanovnika prvi put u svom trajanju organizira kulturno ljeto. Dodatna vrijednost bogatog programa je što se sve temelji na volonterstvu Ivana Dobre, predsjednika MO Žirje i Maksima Romana, spiritusa movensa svega na otoku, ljudi koji probleme rješavaju posežući za vlastitim takuinom, kazao je Mikuličin.
Sva događanja počinjat će u 21 sat u središtu mjesta, a manifestaciju će 20. srpnja svojom predstavom otvoriti Kazalište ‘Histrioni’. Izložba ‘Jerko Šižgorić, buntovnik sa Žirja’ bit će otvorena 22. srpnja, a 29. srpnja koncert će održati klapa Žirje u kojoj više od polovine članova ima neku poveznicu sa Žirjem. Za 4. kolovoza planirana je promocija knjige Ive Mikuličina ‘Sjećaš li se Šibenskog rujna’, 9. kolovoza koncert klape Skradinke, a tradicionalna ‘Žirajska fešta je 12. kolovoza. Dan kasnije ‘Žirajsko kulturno ljeto’ zaključit će pjesnička večer ‘Jedra Riječi’, koja će ove godine biti posvećena pokojnom Roku Dobri, rodonačelniku pjesništva na otoku Žirju.
Govoreć o projektima na kojima je Savjet za revitalizaciju Žirja radio od svog osnivačkog sastanka u prosincu prošle godine, Mikuličin je izdvojio kako je, uz pomoć zadarskog Žirjanina Ante Kale, pripremljen projekt elektrifikacije uvala Mikavica, Pečena i Tratinska, a splitski je Žirjanin Željko Jerkov, u suradnji s priznatim dalmatinskim agronomima pokrenuo izradu projekta poljoprivrednog razvoja otoka. Ono što će ići najsporije su pregovori s resornim ministarstvom o korištenju napuštenih vojarni u turističke i drug svrhe.
Kazavši kako već sada, na početku srpnja, na Žirju ima oko tisuću ljudi, Ivan Dobra je pokušao dočarati veličinu tog, zimi usnulog otoka, sa njegovih 29 uvala i šest naselja.
– Zbog te raštrkanosti naselja na Žirju čovjek nema dojam da je na otoku toliko puno ljudi. Uskoro će nas biti oko 1.200. Gradonačelnik nam je obećao da će ove jeseni početi radovi na uređenju puta od pristanišne luke Mune do Srdsela. Velikim dijelom taj je put star i upropašten jer je izgrađen početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. Zagreb je odobrio to ulaganje od 600 tisuća kuna što će biti dovoljno tek za trećinu pa bi već sljedeće godne išli sa novim zahtjevom za nastavak projekta dužine oko dva kilometra, kazao je Ivan Dobra.
Nakon što je Mladen Šare, liječnik iz Trsta donirao zvona za crkvu sv. Mikule, najavio je financiranje svečevog kipa u toj crkvi, a Žirjani se nadaju kako će Šibenska biskupija pomoći u obnovi krova. Cilj je da se nako više od pet desetlijeća u toj crkvi ponovno služi misa.
Na kraju je Ivo Mikuličin, zbog politizacije koja je stigla i do najudaljenijeg otoka šibenskog arhipelaga, zamolio sve političare da manje razmišljaju o tome tko je na vlasti u Žirju, a puno više o tome koliko je Žirje dalo u Domovinskom ratu i ne samo tada.
