U povijest Šibenika ostat će upisana protekla nedjelja kada je tvrđava sv. Nikole upisana u popis svjetske UNESCO baštine pa grad, uz katedralu sv. Jakova, ima dvije građevine pod zaštitom te krovne svjetske organizacije za kulturu. Rekao je to danas na sv. Nikoli šibensko-kninski župan Goran Pauk te dodao da su grad Šibenik i županija ojačali svoju poziciju na mapi poželjnih turističkih destinacija.
– Tvrđava sv. Nikole je, sa zadarskim zidinama, na 41. zasjedanju UNESCO-ovog odbora, koji se još održava u Poljskoj, upisana u popis svjetske baštine u sklopu nominacije obrambenih venencijanskih sustava. Neopisiv je taj osjećaj ponosa kada je bio trenutak proglašenja. Osjećam se sretnim i ponosnim i jer je naša zemlja dobila čak pet novih lokacija UNESCO-a, a dosad smo ih imali devet – poručio je Pauk.
Bez suradnje s Ministarstvom kulture ne bi mogli, dodao je župan te kazao kako će sada biti lakši pristup fondovima radi obnove.
– Nije zaštićena samo tvrđava, nego i buffer zona, odnosno cijeli kanal sv. Ante pa se sve makar i minimalne intervencije u tom prostoru, moraju odobriti od strane UNESCO-a. Dosad smo od projektne dokumentacije odradili glavni i izvedbeni projekt za mostić preko Školjića do tvrđave, rekonstrukciju pristupne rampe, te arhitektonski zahvat koji bi omogućio posjetiteljima dolazak. Za sve to smo dobili suglasnost Konzervatorskog odjela u Šibeniku – rekao je Pauk te dodao kako će od sljedeće godine tvrđava biti sigurna za posjetitelje.
Apliciran je, također, i projekt težak 26 milijuna kuna kojim bi bio uređen Posjetiteljski centar u Minerskoj. On bi valorizirao prirodnu i kulturnu baštinu našeg kraja, a Županija bi odobrila sufinanciranje od sedam milijuna kuna.
Joško Ćuzela, koordinator za nominaciju imenovan od Ministarstva kulture, naglasio je kako je imao prilike sudjelovati u oba šibenska UNESCO projekta. Pojasnio je i zbog čega je tvrđava zapravo posebna.
– Riječ je o integralnom objektu iz vremena 16. stoljeća, gotovo netaknutom, s topovskim otvorima koji datiraju iz 19. stoljeća. Ovo je primjer arhitekture, s podzemnim i nadsvođenim prostorima. Imate gore plato, trag crkve sv. Nikole… Tvrđava je ovo koja je do danas sačuvala svoju izvornost. Vojna arhitektura su kliješta, a istina je da se u svim povijesnim dokumentima spominju i vrata koja do sada nismo našli – kazao je Ćuzela koji je napomenuo da je tvrđava sama za sebe spomenik sa svim svojim elementima.
Ravnateljica ustanove Priroda Šibensko-kninske županije Anita Babačić Ajduk istaknula je da su sa šetnicom u kanalu sv. Ante utrli put priči o tvrđavi sv. Nikole, a spomenik ide u širi kontekst sa socijalnim razvojem.
Na novinarsko pitanje kakva je situacija s Gradom Šibenikom budući da gradonačelnik Željko Burić stalno spominje priču o tvrđavama kao o četiri bisera, Pauk je odgovorio kako je to istina. Međutim, tvrđava sv. Nikole je, kako kaže, pod ingerencijom županijskih institucija.
