Okrugli stol u Jurlinovim dvorima u Dragi okupio je dvadesetak istaknutijih Primoštenaca koji imaju snage javno izgovoriti kako su nezadovoljni stanjem i smjerom u kojem ide Općina Primošten u svakom pogledu. Uz izlaganja o kulturi, gospodarstvu, turizmu, demografiji i duhovnom stanju toga kraja okupljeni su potpisali Deklaraciju o stanju u Primoštenu s ciljem okupljanja kritične mase istomišljenika kako bi se silazni trendovi konačno preokrenuli i kako bi upravljanje Općinom Primošten približili demokratskim dosezima današnjeg društva.
‘Zabrinuti lošom demografskom slikom u našim selima kojima prijeti izumiranje, a koje općinsko vodstvo godinama prepušta na milost i nemilost bez kapitalnih ulaganja te time tjera radno sposobne ljude u egzodus i ostavlja tek sa starcima koji pomalo gase svoja ognjišta… Zabrinuti lošom gospodarskom situacijom koja se očituje, iz godine u godinu, sve manjim brojem dolazaka turista, a bez potpore razvoju alternativnih gospodarskih grana i izostankom bilo kakvih razvojnih planova… Zabrinuti zanemarivanjem pijeteta prema žrtvama svih totalitarnih režima i ignoriranjem primoštenske baštine, memorije i kulture…predlažemo donošenje poticajnih demografskih mjera, donošenje odlika koje će doprinijeti pokretanju različitih gospodarskih aktivnosti vezanih uz turizam i revitalizaciju primoštenskih potencijala kako na moru tako i u zaobalju, pri čemu ističemo nužnost suradnje sa županijskim i državnim strukturama u privlačenju sredstava Europskih strukturnih fondova. Predlažemo i donošenje odluke o obilježavanju spomendana svih žrtava totalitarnih režima te ponovno podizanje križa s imenima primoštenskih žrtava ispred crkve sv. Roka, koji je nečijom samovoljom završio na smetištu, navode potpisnici Deklaracije iz Sela i sa Stanova.
Jedan od potpisnika je Josip Luketa koji je ustvrdio kako je u Primoštenu na sceni tortura vlasti koja je samo navodno neovisna.
– Ljudi okupljeni oko te vlasti misle da je Primošten njihov, a ne svih Primoštenaca. Nadam se da će ovo stanje ovisnosti prestati. Razlike među ljudima su normalne, ali ova ih je vlast neprirodno povećala. Kultura većini ljudi nije najvažnija, a tako se ponaša i primoštenska vladajuća politika. Sve su lošiji odnosi čovjeka i čovjeka, ali i čovjeka i baštine. Svi oni misle da je svijet počeo s njima i da će s njima i završiti, slikovit je Luketa.
Istaknuo je i brojna postignuća ogranka Matice hrvatske kojoj je aktualna općinska vlast oduzela prostor za rad i marginalizirala djelovanje ogranka do situacije u kojoj mu prijeti gašenja.
– Osnovni problem sukoba vlasti u Primoštenu i Matice hrvatske je taj što smo mi ljudi koji misle svojom glavom, a ne klimamo glavom. Neki će za vriću cimenta ili put do obora prodati dušu. Svako selo ima dom kulture, Primošten nema ništa. I prostori koji su bili namijenjeni kulturi pretvoreni su u kafiće, ogorčen je Luketa.
I don Stipe Perkov zaključio je kako se vidi da Primošten kulturno nazaduje te da je kulturni život zamro.
– Primošten je potpuno kulturno devastiran. Sve je podređeno rigidnoj politici. Taj čovjek, kojemu ime neću izgovoriti, može voditi politiku, ali ne i kulturu. U Primoštenu nedostaje slobodnomislećih ljudi, uz rijetke iznimke, ostali su podložni manipulaciji, kazao je don Stipe Perkov.
U prilog tvrdnji da Primošten nazaduje govore i turističke statistike. Lani je zabilježen i pad broja dolazaka gostiju i pad broja turističkih noćenja. Nedjeljko Marinov dometnuo je kako turizam u Primoštenu mora biti kolac u stogu oko kojeg će se stog formirati.
– Što je učinjeno u Stanovima u zaleđu Primoštena koje ima preduvjete razvoja turizma jednake onima u Istri? Ništa se nije radilo za zaleđe. Kada govorimo o turizmu ne možemo zaobići ovaj kraj koji je IN, kazao je don Stipe.
Primošten je uz hotelske kapicitete kroz proteklih deset godina izgubio i kadar potreban za tu djelatnost te spao po zadnjem popisu na 12 posto mladog stanovništva i čak 27 posto starijeg od 65 godina. Dijeli ga još samo jedna demografska kategorija od izumiranja.
– Da nam sad Bog preko noći vrati Marinu Lučicu u tom bi hotelu moglo raditi pet-šest Primoštenaca jer potrebnog kadra više nema, dometnuo je netko u raspravi.
Kada je načelnik prije četiri godine najavio ostvarivanje milijun noćenja, podsjetio je netko od sudionika Okruglog stola, ostvareno je 725 tisuća noćenja, a lani 621.565 noćenja. U tih godinu dana i broj gostiju je pao sa 100 tisuća na 89 tisuća. Dodatni je problem što stalno raste broj privatnih kapaciteta koji ne daju rezultate.
Crna točka i krimen koji stavljaju na pleća aktualnoj primoštenskoj vlasti je devastacija plaže Raduča, čijim je kasnijim svakogodišnjim nasipanjem jalovinom sa 70 posto zemlje i 30 posto šljunka uništeno podmorje Primoštena i život u njemu. U deset godina, izračunali su, na dovoženje šljunka samo za tu plažu, potrošeno je više od 4,5 milijuna kuna. Upozoravaju i kako Primošten više ne može dobiti ni plavu zastavu za plažu jer je more lani već u ožujku bilo na granici upitne kvalitete.
– Nekada su se turističke agencije tukle za kako bi dobile pravo da na naslovnice svojih kataloga stave fotografiju Primoštena i Raduče, a danas i sam načelnik, kada radi reklamni materijal, koristi stare fotografije nepostojeće obale koju je uništio, spomenuto je u raspravi o stanju u Primoštenu.
– Vlast u Primoštenu sistematski ubija memoriju ovog kolektiva. Ne dozvoljava postavljanje spomen ploče za ljude koje su četnici pobili, za one što su ih ubili žandari također ne da. Zatire se memorija. Taj čovjek ne bi ni došao na vlast da nije ovakvo stanje u narodu, kazao je don Stipe Perkov.
Percepciju Općine Primošten kao najbolje konkretnim je podatcima demantirao Ivo Soža kazavši kako brojke govore da je primoštenski turizam već nekoliko godina u slobodnom padu gledajući kapacitete koji su u funkciji.
– Svemu je uzrok privatizacija od trenutka ulaska Mađara u vlasništvo pa nadalje. Ta privatizacija iz 2002. godine bila je pogubna i zaustavila je sve gospodarske tokove. Od gospodarskog uzleta koji ova vladajuća garnitura najavljuje već 10 godina nema ništa. Drugi idu gore, a mi stojimo. Imamo samo 70 registriranih gospodarskih subjekata čija je zarada sa 174 milijuna kuna 2014. godine u godinu dana pala za skoro 20 milijuna kuna, a samo su dva poduzetnika u poljoprivredi. Primošten ima 270 zaposlenih i 198 bez posla prijavljenih na Birou. To govori da smo sve samo ne uspješni kako se to uporno želi prikazati, kazao je Soža.
Zaključio je kako je očito da je potreban radikalni zaokret i mladi ljudi koji će preuzeti potencijale koje Primošten ima.
– Očito je da moramo stvoriti pretpostavku kako se izvuči iz ovog začaranog kruga, izvan kojeg je svo svjetlo svijeta, a mi živimo u tami, zaključio je Soža.
Zaključeno je kako svi sudionici Okruglog stola moraju nastojati da sve ove istine o stanju u Primoštenu dospiju u javnost te doprijeti bilo do stranaka bilo nezavisnih lista kojima će sve to biti argumenti u predizbornoj kampanji.
– Stipu Petrinu u Primoštenu ‘tešta a tešta’ ne može pobijediti nitko dok državne institucije ne odrade svoj posao. Na izborima akcent moramo baciti na sastav općinskog Vijeća jer sjednice Vijeća sa 20 i više točaka traju 20-ak minuta, a da neki vijećnici ni ne otvore kuvertu s materijalima. Pomozimo svim strankama i nezavisnim listama da oni budu na jednoj strani, a Stipe Petrina na drugoj, složni su sudionici Okruglog stola održanog u nedjelju u Jurlinovim dvorima.
Kako se moglo čuti, njegov način i stil bi se još moglo progutati, ali gdje su mu rezultati u jedinoj općini u Hrvatskoj koja ne koristi ni županijske ni državne ni EU fondove.
