Brendiranje i zaštita Dalmatinske janjetine počelo je specifikacijom koju je šibensko-kninski župan Goran Pauk danas predao Uruzi uzgajivača koza i ovaca Dalmacije koja će nastaviti proces zaštite najprije na nacionalnoj, a potom i na razini EU. Riječ je o projektu Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko dalmatinske županije, kojim su zadani parametri koje janjetina mora zadovoljavati da bi se zaštitilo njezino porijeklo.
– Puno se toga na tržištu nudilo pod ‘Dalmatinskom janjetinom’ i upravo to želimo spriječiti ovim projektom, kazao je župan Pauk.
Voditeljica projekta Marina Krvavica s Veleučilišta Marka Marulića u Kninu kazala je da se meso janjadi dalmatinske pramenke, hrvatske izvorne pasmine ovaca, mora biti uzgojeno i ojanjeno te zaklano isključivo u zemljopisnom području definiranim projektom.
Kolje se u dobi od 70 do 130 dana i kad je teško od 15 do 28 kilograma. Inače, riječ je o vrlo otpornoj, snalažljivoj i prilagodljivoj pasmini koja se odlično snalazi na kršu.
– Meso je nježne strukture, sočno, povoljne žvačnosti i topljivosti u ustima, te karakteristične ugodne blage arome koje ne smije mirisati na ovcu. Mora biti isključivo svježa i ohlađena, nikako smrznuta. U usporedbi s nekim drugim vrstama janjetine, kao što je primjerice ‘Paška janjetina’, ima znatno manje masti, rekla je Krvavica.
Dalmatinska pramenka 80 posto svoje prehrane mora dobiti ispašom, a tek 20 posto se može nadoknaditi iz sijena koje mora biti pokošeno na području Dalmacije te Like i Gorskog kotara. Za razliku od ovaca, janjad se smije hraniti samo na području Dalmacije na kojem ima oko 3.500 vrsta bilja.