Ukupno sedam otočnih proizvođača iz Šibensko-kninske županije koji su nedavno na Lošinju dobili oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda za 10 proizvoda, primio je danas župan Goran Pauk.
OPG Mario Šmit dobio je oznaku HOP-a za ekstra djevičansko maslinovo ulje ‘Ulika’, Obrt LIPA za žensku bluzu, novom HOP oznakom mogu se pohvaliti i liker od ruže, breskve i mandarine OPG-a Ljubica Adum, suvenir kartil o’karte obrta ‘Ribar-Jere Cukrov’, ocat od meda, hidrolat lavanda i etrično ulje od lavande OPG-a Tomica Osredečki, slastica Jezerski zelenjak, suvenir košulja i nakit KUD-a Koledišće Jezera te masline u soli Poljoprivredno turističke zadruge ‘Faust Vrančić’.
– Ovo nije prva oznaka HOP-a koju smo dobili. Tu je cijeli niz certifikata za tradicionalne prehrambene artikle poput marmelade od smokava ili crne murve, masline u soli, namaz od maslina, salata od hobotnice, slani inćuni u maslinovom ulju, samo maslinovo ulje, a čuvamo i tradiciju rukotvorina i imamo zaštićenu i kukičanu odjeću, kazala nam je Jasmina Vukušić, zaposlenica PTZ-a ‘Faust Vrančić’ koji je 25. studenog na Lošinju među 68 proizvođača za 111 proizvoda dobio novu oznaku HOP-a za masline u soli.
Garancija je to kvalitete, dodaje Vukušić, ali i dokaza da su sirovine, proizvod i proizvođači s otoka.
– Cilj projekta je zaustaviti iseljavanje ljudi s otoka i krajnja je ambicija dovesti nove ljude na otoke. Naš proizvod s ovim certifikatom u zadnje vrijeme sve više dospijeva na tržište, oznaka je prepoznata i ljudi znaju da je to garancija kvalitete. Kad turisti dođu u otočni dućan i kad objasnimo što je oznaka HOP-a, vrlo rado kupuju drugačije proizvode, govori Vukušić.
Mario Šmit, predsjednik PTZ-a ‘Faust Vrančić’, ističe kako su od ukupno 68 proizvođača koji su ove godine dobili certifikat – dvije udruge, tri zadruge, osam društava, a ostali su kućna radinost, fizičke osobe, OPG-ovi i obrti.
– Iz te činjenice mnogo toga možemo primijeniti za buduće poticaje i valorizaciju projekta. Očito je da je svim nositeljima najisplativije kad svoje proizvode prodaju što bliže kućnom pragu. Ima dosta prostora u tom smislu za napredak. Uz poticaje gradova, općina i županija, tu je veliki prostor u hotelskim kućama, apartmanima, wellnessima, lokalna samouprava može dati javni prostor besplatno da prezentiramo i prodajemo proizvode, istaknuo je Šmit.
Dosad je Šibensko-kninska županija organizirala ukupno četiri festivala Hrvatskog otočnog proizvoda, a prošle je godine uložila 83 tisuće kuna za uređenje i opremanje prvog dućana HOP-a u Hrvatskoj, kojeg je Grad Šibenik dao na tri godine na korištenje bez plaćanja najma, podsjetio je župan Pauk.
– Projekt HOP-a pokrenulo je 2007. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i cilj je poticanje otočnih proizvođača u stvaranje onog što je izvorno, autohtono, i distribucija kvalitete otočnih proizvoda koji bi trebali biti prepoznati i u našoj zemlji, ali i izvan nje. Učinci su višestruki, važan je gospodarski, ali ono što nas muči je demografski, stoga pokušavamo davati poticaje da idemo naprijed u oba aspekta. Možda smo u počecima, ali nadamo se da ćemo i s ove strane nastaviti i dizati to na još višu razinu, riječi su Pauka.
Ivan Nimac, predsjednik poslovnog klastera HOP-a napomenuo je da je cilj klastera produžiti život na otocima ne samo tijekom tri mjeseca, nego kroz cijelu godinu.
– Bilo bi nam puno jednostavnije da dobijemo upravu za otoke, jer ovako za svaki problem moramo trčati u Zagreb, a iz Zagreba se ne može upravljati otocima. Nama je cilj doći do prodaje, nije problem proizvesti. HOP je najkraći put do tržišta. Naša županija prednjači kad je u pitanju stimulacija i poticanje, ali nažalost nemamo mladih ljudi koji bi nastavili ove priče, zaključio je Nimac.
