Vijest o objavi novog poziva Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja suvlasnicima u višestambenim zgradama da se prijave za energetsku obnovu koja će ovog puta biti izdašno sufinancirana sredstvima iz EU fondova, otvorila je pitanje vlasnika obiteljskih kuća hoće li ponovno biti europskog novca i za njih.
– Budući da europska regulativa ne poznaje fizičke osobe kao potencijalne prijavitelje, od Europske komisije imamo informaciju da će do kraja 2016. izmijeniti direktive kako bi i fizička osoba mogla aplicirati za bespovratna sredstva Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Za energetsku obnovu obiteljskih kuća Hrvatskoj će do 2020. godine biti na raspolaganju 30 milijuna eura, što bi, prema procjenama, trebalo biti dovoljno za najmanje 3.000 objekata. Slijedom toga, objava Poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća očekuje se početkom 2017. godine, kazali su za Slobodnu Dalmaciju u Ministarstvu graditeljstva.
U Šibensko-kninskoj županiji, subvencijama koje je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počeo dodjeljivati 2015. godine energetski su obnovljene 193 obiteljske kuće. U Dalmaciji je više novca povukla jedino Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj su energetski obnovljena 383 objekta. U Zadarskoj županiji obnovljeno je kao i u našoj, a u Splitsko-dalmatinskoj 139 obiteljskih kuća.
S obzirom na to da će, posebno ako se poveća iznos subvencija, za radove na obiteljskim kućama sasvim sigurno postojati ogroman interes, Slobodna doznaje i koji će objekti iz te kategorije imati prednost u povlačenju bespovratnih sredstava.
Glavni kriteriji pri odabiru ulaganja odnosit će se na razinu planirane uštede, pri čemu će prioritet biti cjelovita obnova (fasada, krov, prozori) koja rezultira značajnim energetskim uštedama, od oko 30 do 60 posto. Ono što se definitivno zna jest da će prioritet biti smanjenje potrošnje energije u zgradama energetskog razreda “D” ili nižeg, i to u onima koje su izgrađene prije 1987. godine.
Prema evidenciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode.
