Diljem svijeta ljudi koji žive u područjima u kojima obitava veliki broj krpelja upozoreni su na rastuću i potencijalnu opasnu alergiju na meso koja se stvara nakon ugriza krpelja.
Poveznica između ugriza krpelja i alergija na meso prvi je puta opisana 2007. godine, a od tada je potvrđeno nekoliko slučajeva diljem svijeta. Ljudi koji dobiju ovu alergiju obično osjete njene posljedice u periodu od 2 do 10 sati nakon konzumacije crvenog mesa, a gotovo u pravilu te su osobe ustvrdile da ih je ugrizao krpelj.
Iako su reakcije u većini slučajeva kad krpelj ugrize čovjeka uglavnom uvijek iste, neki imunosni sustavi su osjetljiviji na proteine u slini parazita zbog čega ljudi stvaraju intoleranciju na crveno meso i, u većini slučajeva, na prerađevine poput žitarica i želatine.
Organizam tolerira meso od peradi i morske plodove, no mnogi koji pate od ove alergije odluče u potpunosti početi izbjegavati konzumaciju mesa. Slučajevi ovakve alergije zabilježeni su u Europi, Aziji, Središnjoj Americi i Africi, no u većini slučajeva ona je u porastu u dijelovima Australije i SAD-a gdje su krpelji poprilično udomaćeni, a njihova brojka raste.
Anafilaktički šok uzrokovan ugrizom krpelja – najakutnija alergijska reakcija koja može rezultirati smrću – je rijedak u mnogim državama, no u Australiji je česta pojava. Oko sjevernih plaža Sydneya, gdje ima puno krpelja, alergije na meso pojavljuju se u jednakom broju poput alergija na kikiriki.
Alergije na meso su iznimno rijetke kod odraslih osoba koje nije ugrizao krpelj. O poveznici između ugriza krpelja i alergije na meso prvi puta je progovorila specijalistica za imunologiju u bolnici Royal North Shore u Sydneyu, Sherly van Nunen 2007. godine. Van Nunen je rekla za australski Guardian da je proučavala ovu poveznicu nekoliko godina prije 2007. Sada alergiju dijagnosticira kod jednog do dva pacijenta tjedno.
Van Nunen je dijagnosticirala alergiju na meso pacijentici Jane Pearce koja je pala u anafilaktički šok 2010. godine. Pearce je ugrizao tek izlegli krpelj 10 dana prije nego što je dobila jaki osip. Za australski Guardian, Pearce je rekla kako ranije nije patila od ikakvih alergija.
Pearce je rekla kako svoju dijagnozu nije shvatila ozbiljno, no crveno meso nije jela toliko često. Kada ga je ponovno konzumirala 2012. godine, pala je u ozbiljniji anafilaktički šok, a doktori su je morali oživljavati defibrilatorom.
Osobe koje pate od alergije ne moraju imati reakciju svaki puta kada konzumiraju crveno meso, dok se pojedina hrana, poput slanine, šunke i pršuta može sigurno konzumirati.
Osobama koje pate od alergije na meso, a koje često zbog toga postanu vegeterijanci, preporuča se da pripremaju hranu kod kuće, s obzirom da su riba i perad često kombinirane s ostalim mesnim proizvodima, recimo s govedinom. Preporuča im se da paze na unakrsnu kontaminaciju između pribora za kuhanje i površina na kojima spremaju hranu.
Izvor: telegram
