U EU aktivno je 3600 kriminalnih skupina, a većina ih se bavi trgovinom drogom. Podatak je to iz izvješća Europola, u kojem je među ostalim navedeno i da se vremena mijenjaju, a s njima i mogućnost za ilegalnu zaradu, što je dovelo do toga da se europski organizirani kriminal sve više prebacuje na financijske pronevjere i kibernetički kriminal, na kojem zarađuje milijarde eura.
Nacionalna pripadnost
Kriminalne skupine koje se bave organiziranim kriminalom kolokvijalno se zovu – mafija, a svaka od tih grupacija osnovana je po principu nacionalne ili teritorijalne pripadnosti, s čvrstom strukturom i lancem zapovijedanja. Neke od tih skupina, poput južnoameričkih narkokartela, poznate su po izrazitoj brutalnosti, a karakteristika je svake od njih, počevši od sicilijanske Cosa nostre preko kineskih trijada do japanskih jakuza, da imaju interna pravila ponašanja te da je kazna za nepoštovanje nepisanih pravila – smrt.
Iako je svaka od navedenih kriminalnih grupacija ‘slavna’ i strašna na svoj način, kada se priča o mafiji, prvenstveno se misli na sicilijansku Cosa Nostru, a možda ponajbolju definiciju onoga što pojam mafija u svojoj srži označava dao je John Dickie u svojoj knjizi ‘Cosa nostra: Povijest sicilijanske mafije’. Dickie je tako definirajući pojam mafije napisao: ‘Nikada nije postojala dobra mafija koja je u nekom trenutku postala pokvarena i nasilna. Nikada nije postojala tradicionalna mafija koja je onda postala moderna, organizirana i poslovno orijentirana.’
Svijet se promijenio, ali se sicilijanska mafija samo prilagodila; ona je danas isto ono što je bila kad je rođena: tajno društvo koje zanima samo moć i novac i to ostvaruje tako što ubija ljude i ne odgovara za to pred zakonom.
Nemoć policija i država
Iako se smatra da je mafija nastala na Siciliji u 19. stoljeću, neki povjesničari smatraju da su korijeni mafije ili barem njezino ime povezani s događajem koji se 1282. zbio na Siciliji. Tada je buknula pobuna protiv kralja Karla I.Roberta Anžuvinca koji je 1266. preuzeo vlast nad Sicilijom. Pobuna je označila početak ‘Rata sicilijanske večernje’ nazvan tako jer je ustanak započeo tijekom večernje mise na Uskrsni ponedjeljak. Prema jednoj legendi, pobuna je započela kada je sicilijanska žena krenula u crkvu tražiti kćer. No, kćer je silovao francuski vojnik, na što je žena izletjela na ulicu vičući: Ma fia! Ma fia! (Moja kćer!).
Drugo pak tumačenje nastanka pojma mafije korijene nalazi u arapskom jeziku, pa se tako kao predložak spominju arapske riječi ‘maha’ (pećina), ‘mu’afa’ (sigurnost, zaštita), ‘marfud’ (odbačeni) ili ‘mahjas’ (hvalisanje).
Koja god od tih legenda bila točna, nesporna je činjenica da su se osobe s kojima se ona povezuje bavile kriminalom puno prije no što je mafija kao riječ postala dijelom svakodnevnog jezika, ali i pop-kulture.
Povijest mafije prepuna je nasilnih smrti, otmica, reketarenja, poglavito u Siciliji, odakle je, zahvaljujući iseljavanju, ta kriminalna hobotnica pružila pipke čak i do SAD-a.
Države i policije počesto su kroz povijest bile nemoćne u obračunima s pipcima mafijaške hobotnice, a nerijetko poglavito u Italiji, političari su bili toliko slizani s kriminalcima pa je primjerice jedan od najvećih sicilijanskih donova Calogero Vizzini bio i gradonačelnik Villabe te član Kršćanskih demokrata, stranke koja se u glibu korupcijskog blata raspala 90-ih prošlog stoljeća tijekom antikorupcijske akcije ‘Mani pulite’ (Čiste ruke).
Talijanska država u žestoki obračun sa sicilijanskim donovima krenula je 80-ih godina, a koliko je u tome bila nemoćna govori jedno izvješće talijanske vlade u kojem se kaže da je ‘nasilje jedina uspješna grana industrije na Siciliji’.
Borba protiv mafije od tada do danas traje na svim kontinentima. U Meksiku je primjerice proteklih desetak godina rat kartela i države odnio više od 60.000 počesto nevinih života, dok je u susjednoj Srbiji mafija ubila čak i premijera.
izvor: vecernji.hr
