Početkom travnja u Zagrebu je u istražnom zatvoru završilo šest osoba koje se sumnjiči da su namještali prometne nesreće kako bi izvukli novac od osiguravajućih društava, a Uskok zbog istog kaznenog djela istražuje čak 150 osoba.
Inscenirane prometne nesreće nisu nepoznanica ni šibenskim organima gonjenja. Naime, Općinsko državno odvjetništvo do sada je istraživalo šest takvih slučajeva, a pet osoba zbog lažiranja prometnih nesreća pravomoćno je osuđeno.
U više navrata takve je slučajeve istraživao stalni sudski vještak, prof.dr.sc. Zdravko Peran koji za Šibenski portal navodi kako u posljednje vrijeme ovakvih nemilih prevara na našem području nema, ali ih je ranijih godina bilo kada je ‘palo’ nekoliko policajaca, liječnika i ostalih uključenih u ovu prevarantsku mrežu. Iz šibenske policije doznajemo kako je riječ o tri policijska službenika koja su tijekom 1999. godine prijavljena za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.
-Zbog toga im je prestao radni odnos u MUP-u, a nakon toga do danas nije utvrđeno da su policijski službenici bili uključeni u izvršenje kaznenih djela ove naravi – kazala nam je glasnogovornica PU šibensko-kninske Marica Kosor potvrđujući kako je policija istraživala šest slučajeva lažnih prometnih nesreća od 2000. godine do danas.
– U prekršajnim postupcima pojavile su se fingirane – inscenirane prometne nesreće, u kojima se osobe za upravljačem prije nastanka događaja dogovore na koji će način inscenirati prometnu nesreću i dobiti naknadu štete od osiguravajućeg društva. Naknada štete se isplaćuje temeljem police trećeg lica ili kasko police. Inscenirane prometne nesreće uglavnom su lakše prometne nesreće, s većom ili manjom materijalnom štetom. Kod većih materijalnih šteta uglavnom su sudionici vlasnici novih, skupih i modernih automobila, a jedan od automobila, zna se dogoditi, ima strane registarske oznake – pojašnjava Zdravko Peran.
Kako uopće otkriti namještenu prometnu nesreću? Peran tvrdi kako je to moguće interdisciplinarnim vještačenjem, odnosno zajedničkim radom niza stručnjaka, prometnih, sudsko-medicinskih vještaka, vještaka za toksikologiju i kriminalistiku te sudskim, državno-odvjetničkim i policijskim organima.
Peran ističe kako je njegovo iskustvo u istraživanju lažnih prometnih nesreća pokazalo da se prevaranti koriste uglavnom istim ‘obrascima’.
– Inscenirane prometne nesreće najčešće nastupaju po lošim vremenskim prilikama, u zimsko doba te slaboj vidljivosti i po noći. Dionice cesta koje se koriste u takvim slučajevima su one s više uzastopnih krivina. Prilikom slijetanja automobila s kolnika u insceniranim prometnim nesrećama pokazalo se da su posrijedi bile relativno niske brzine vozila koje nisu bile uvjerljive za te dionice cesta. Osim toga, zbog niskih brzina bez problema je moguće zaustaviti vozilo, pa ne bi bilo povoda skrenuti upravljačem u desno van ceste – prepričava naš sugovornik.
Koliko daleko mogu ići ovi podmukli prevaranti svjedoči i ovaj grozomoran slučaj.
– Interdisciplinarnim prometnim vještačenjem utvrđeno je da smrt ‘suvozača’ pri slijetanju osobnog automobila s kolnika nije nastupila od prometne nesreće već je nastupila na drugi način. Naime, vozač je u kasnim noćnim satima postavio mrtvo tijelo pokraj automobila, a kojim se prethodno lagano spustio niz kosinu nasipa, kao da je sletio s ceste. Vještačenjem je naknadno utvrđeno je da je smrt ‘suvozača’ nastupila na drugi način, a ne u prometnoj nesreći – prepričava Peran.
