Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave danas je u cijelosti odbila žalbe ponuditelja na odabir izvođača radova čime su postignuti uvjeti za potpisivanje ugovora za radove HŽ Infrastrukture s odabranom zajednicom ponuditelja koju čine hrvatske tvrtke DIV d.o.o., DALEKOVOD d.d. i ZAGREB-MONTAŽA d.o.o. Provedba ugovora trebala bi započeti tijekom ljeta 2016., a planirani završetak svih radova je kraj 2019. godine. Ukupna vrijednosti ugovora iznosi 1.239.557.818,93 kuna.
Radi se o najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu čija je procijenjena vrijednost iznosila milijardu i 517 milijuna kuna te koji se s 85 posto sufinancira sredstvima EU fondova.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić izrazio je zadovoljstvo ovom odlukom koja će uvelike doprinijeti apsorpciji sredstava iz EU fondova iz razdoblja 2007.-2013.
Planirane aktivnosti u okviru projekta uključuju, pored obnove postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici dužine 38,2 km, izgradnju 6 mostova od kojih dva cestovna i rekonstrukciju postojećih sedam mostova, ukidanje 17 željezničko-cestovnih prijelaza i dvaju pješačkih prijelaza te gradnju 11 novih nadvožnjaka, jednog podvožnjaka i šest pothodnika, nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče, modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te izgradnju 25 kilometara servisnih cesta. Završetkom projekta znatno će se skratiti vrijeme putovanja od Dugog Sela do Križevaca, i to s 30 na 18 minuta. Izgradnjom dvokolosiječne pruge, s puno povoljnijim uporabnim svojstvima, zadovoljit će se svi zahtjevi za koridorski promet i prijam interoperabilnih teretnih vlakova te povećati kapacitet pruge.
Projekt „Rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka dionice Dugo Selo – Križevci“ prepoznat je kao jedan od prioriteta modernizacije željezničke mreže u Republici Hrvatskoj, a dio je velikog projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz na cijelome mediteranskom koridoru RH2, kojim se Pirinejski poluotok, preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte, povezuje s mađarsko-ukrajinskom granicom te TEN-T europskom mrežom. Budući da je Luka Rijeka pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju postala točkom ulaska/izlaska za jedinstveno europsko tržište, očekuje se pojačan opseg prometa prema državama srednje Europe, a ovo je prvi projekt kojim se Rijeka i Zagreb povezuju s mađarskom pružnom mrežom.
