Nepunu godinu dana nakon povijesne Tesline elektrane na Niagari iz 1894. godine na slapovima Krke postavljena je prva hidroelektrana izmjenične struje u Hrvatskoj s cjelovitim elektroenergetskim sustavom prijenosa i raspodjele. Električne su žarulje, zahvaljujući vizionarstvu tadašnjeg gradonačelnika Ante Šupuka i poduzetničkom duhu inženjera Vjekoslava Meichsnera, zasvijetlile u Šibeniku 28. kolovoza 1885., što je označilo početak elektrifikacije u Hrvatskoj u današnjem smislu.
Punih 120 godina otkako je Šibenik dobio električnu energiju, iz svoje stare garaže Šibenčanin Vlatko Copić iznio je, kako tvrdi, prvu lampu koja je zasvijetlila u Šibeniku. Iznio ju je iz garaže u koju nije ušao desetak godina, a sve kako bi nam omogućio kratko fotografiranje ovog, ako je Copićeva priča istinita, uistinu vrijednog eksponata.
– Moj je otac radio u Elektri i jednom prilikom, prije šezdesetak godina, bacali su nepotrebne stvari. On je očito tada jedini mislio da nešto takvog povijesnog značaja vrijedi sačuvati, lampu je sačuvao, ostavio je meni u nasljedstvo i, evo, nakon svih tih godina izvadio sam ju samo za vas – govori nam Vlatko Copić
SAČUVAO LAMPU
– Moj je otac radio u Elektri i jednom prilikom, prije šezdesetak godina, bacali su nepotrebne stvari. On je očito tada jedini mislio da nešto takvog povijesnog značaja vrijedi sačuvati, lampu je sačuvao, ostavio je meni u nasljedstvo i, evo, nakon svih tih godina izvadio sam ju samo za vas – govori nam Vlatko koji je lampu prije dvadesetak godina ponudio Muzeju grada Šibenika.
– Oni su mi tada odgovorili da već imaju jednu lampu, ali ja sam proučavao povijest te neke karakteristike ove lampe, i uvjeren sam bi ova lampa bila idealna za obogaćivanje naše muzejske zbirke – objašnjava naš sugovornik, spremno pozirajući s lampom teškom dvadesetak kilograma.
NE CIJENIMO SVOJE
I u slučaju da ova lampa nije ‘ona prva’, ne možemo se oteti dojmu i mišljenju da ista ipak zaslužuje biti u muzeju, a ne u garaži skupljati prašinu. S obzirom na to, 120 godina nakon što je Šibenik prvi u svijetu zasvijetlio, možda valja zaključiti kako doista ne znamo pokazati ono što smo znali prije 120 godina. S tim se složio,l izgleda, i šibenski gradonačelnik Željko Burić koji je tako nešto rekao u svom govoru povodom obilježavanja okrugle obljetnice električne energije u Šibeniku.
– Ne znamo pokazati ono što smo znali prije 120 godina. Bili smo prvi. Dakle, razlika između Buffala, Niagare i Šibenika u gradnji hidrocentrale bila je dva dana. Međutim, ta američka hidrocentrala bila je na istosmjernu struju dok je šibenska bila na izmjeničnu. I druga, temeljna razlika leži u činjenici da je Šibenik napravio jedan cjelovit sustav, od proizvodnje struje na Krki do 11 kilometara prijenosa izmjenične struje i rasvjete koje je tada zasvijetlila u Šibeniku. Rekao bih da je to datum s kojim se Šibenčani moraju ponositi jer je to vrijeme kad je grad imao pet ili šest tisuća stanovnika koji su uglavnom bili orijentirani na zemlju, poljoprivredu, dakle, bio je to grad bez perspektive i upravo jedan takav vizionarski potez promijenio je put kojim Šibenik ide. I grad je unutar Austro – ugarske monarhije bio perjanica, predvodnik. Šibenik je oduvijek imao ljudski potencijal samo ga je s jedne strane trebalo otkriti, s druge dati mu šansu da to svoje vizionarstvo realizira – rekao je gradonačelnik Burić, otvarajući prošlotjedni program obilježavanja 120 godina od prve javne rasvjete, dodavši kako se to neznanje sadašnjeg vremena može i mora ispraviti.
