Otvoren je Muzej betinske drvene brodogradnje. Reakcije su, koliko se može čuti odlične i od posjetitelja i od struke. Bi li se moglo kazati kako je Općina Tisno zajedno sa suradnicima uhvatila posljednji vlak kako bi ovu tradiciju spasila od zaborava?
Svakako, s obzirom na aktivne natječaje koji bili raspisani posljednje dvije godine, ali i financijsku konstrukciju koju smo zatvorili u ovom projektu, te na činjenicu da je riječ o veoma kompleksnom projektu. Bez obzira što nije financijski toliko zahtjevan – stajao je oko šest milijuna kuna – riječ je o tematski jako važnom projektu koji je zaokružen u posljednjem trenutku. Moram istaknuti kako smo 90 posto sredstava osigurali iz raznih natječaja ministarstava i fondova koji su svi podržali projekt i ocijenili ga maksimalnim brojem bodova. Međutim, još je važnije kazati kako je bio posljednji trenutak za projekt kada se promatra sama tema Muzeja, dakle drvena brodogradnja. Danas u Betini egzistiraju tek tri aktivna škvera i ta djelatnost definitivno izumire. Muzej će sabrati sve vještine koje su stvarane u betinskim škverovima, i zaista vjerujem kako će on biti nukleus razvoja jedne stare – nove priče, kotačić koji će ponovno izdignuti posrnulu priču o brodogradnji u drvu, te će istu približiti široj javnosti. Dokaz doprinosa koji će Muzej zasigurno ostvariti su, kao što ste kazali, prve odlične reakcije, u prvom redu betinskih kalafata koji su potvrdili kako su u toj ustanovi sažete sve vrijednosti, vještine i tajne kalafatskog stvaralaštva. Dakle, da, uhvatili smo posljednji vlak za sažimanje svih važnih činjenica koje će biti potrebne da se mlađe generacije ‘zakače’ za brodogradnju.
Inače, ovakva je ustanova od velikog značaja za čitav otok Murter, po prvi put dobili smo jedan takav kulturno –turistički projekt. Vidi se to i iz činjenice što Muzej, otkako je otvoren, dnevno broji preko 120 posjetitelja.
Osim ovog projekta i Trga na moru koji će dodatno promijeniti vizuru male Betine, priprema se i projekt Prezentacijskog centra u zgradi u centru mjesta. Projekt je neko vrijeme bio ‘na ledu’. Je li se nešto promijenilo?
Projekt je bio na čekanju zbog osobne taštine pojedinca koji je pokušao srušiti jedan europski projekt, financiran iz NIP projekta sredstvima Svjetske banke. Riječ je o projektu koji je podržalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a Općina Tisno ga je, na sreću, kvalitetno pripremila, te ga nije mogao ugroziti nijedan pojedinac. Prezentacijski centar nacionalnih parkova i parkova prirode, s naglaskom na NP Kornati i PP Vransko jezero, drugi je važni projekt koji će se realizirati na otoku Murteru. Ugovor koji je bivši ravnatelj NP Kornata odbio potpisati, pa je projekt zastao, sada je potpisan, a Ministarstvo sredstvima NIP-a kreće u raspisivanje javne nabave za radove, te ukoliko ne bude nikakvih proceduralnih pogrešaka, do konca godine očekujem potpis s izvođačem radove, a zgradu završenu do početka iduće sezone. Vrijednost projekta je u prvoj fazi pet milijuna kuna, no ukupno, projekt je težak milijun eura, a NIP fond investiciju prati u cijelosti.
Ako se Općini Tisno nešto treba priznati onda je to investicijski ciklus koji, osim u Betini, traje i u Tisnom i Jezerima.
Tako je. U Jezerima radimo na rekonstrukciji obale koja je građena krajem 70-ih godina i bilo je važno da se obnovi. Ove godine u prvu fazu njezine rekonstrukcije, zajedno s javnom rasvjetom, uložili smo oko dva milijuna kuna, a na zimu namjeravamo nastaviti radove. Treba spomenuti i novu šetnicu Jezera – Tisno, iznimno važan projekt koji nije samo spojio dva mjesta, već je posjetiteljima omogućio uvid u zaštićene biljne i životinjske vrste u murterskom kanalu, lokalitetu koji je zaštićen kao prirodna vrijednost, te ima oznaku Natura 2000, ali i projekt uređenja zgrade kulturnog centra, koji provodimo u suradnju s jezerskom župom. U Tisnom smo proveli dvije faze projeklta rekonstrukcije obale sv. Martina. Višestruka je namjena ove investicije – prije svega proširili smo rivu, dobili smo uređenu novu komunalnu šetnicu, veliki broj novih vezova i, što je najvažnije i zbog čega smo uopće krenuli u ovaj projekt, spriječili smo plavljenje mora za ružnog vremena i velikog juga na šetnicu. Ukupno taj projekt, u kojem su sudjelovali Ministarstvo pomorstva, općina i Županijska lučka uprava, zajedno s trećom fazom koja starta 15. rujna stajat će oko 10,5 milijuna kuna. Od tog iznosa čak 50 posto izdvojilo je ministarstvo, 40 posto Općina Tisno, a 10 posto Županijska lučka uprava. Značajan je i projekt Doma za starije u Tisnom, projekt izgradnje novog vrtića, ali i uređenje Narodne knjižnice i čitaonice, te otvorenje glazbene škole koja je po prvi put dostupna stanovnicima otoka Murtera. Moto mi je da naši stanovnici nisu zakinuti za sadržaje koje imaju veći gradovi. Želim da to ne bude samo deklarativno, već da stvari tako funkcioniraju i u praksi, i doista se trudimo da tako i bude provodeći projekte koje ne provode ni mnogo veći gradovi u županiji.
ZAPADNI CENTAR ŽUPANIJE
Jednom ste kazali kako vam je cilj da Tisno postane zapadni centar Šibensko-kninske županije. Jeste li se približili tom cilju i koliko je posla ostalo?
Posla uvijek ima. Tisno je i povijesno centar zapadnog dijela Šibensko-kninske županije, a to je uvijek bio i administrativno. Usudio bih se reći kako smo na pola puta do tog cilja. Ima još posla, iako smo napravili jako puno novih ustanova, uredili infrastrukturu, u velikoj mjeri doprinijeli turističkoj statistici, kako svojim projektima, tako i dovodeći na tišnjansko područje manifestacije poput The Garden festivala. Otok Murter danas je poželjna destinacija, ali i mnogo komunalno uređenija nego prije šest godina, kada sam preuzeo funkciju načelnika. Želim da ljudima ovdje bude ugodno doći ali i živjeti. Danas na otoku imamo široku lepezu mogućnosti za naše najmlađe i na to moramo biti posebno ponosni.
Možemo bi biti konkretni pa kazati što točno još nedostaje, budući da spominjete kako posao niste završili do kraja?
Ono čega nedostaje jest veći broj radnih mjesta u zimskom periodu. Sezona traje sve dulje i u tom periodu nije problem s radnim mjestima, no zimi se ta slika promijeni. Naravno da, osim projekata koje sam već spomenuo, a koji su donijeli nova radna mjesta, treba dalje raditi na produljenju sezone s obzirom da je Općina Tisno okrenuta i turističkom sektoru. Jedan od najvažnijih projekata na kojem Općina u ovom trenutku radi jest izgradnja turističkog naselja u uvali Jazine. Prije devet mjeseci potpisali smo ugovor s ruskom tvrtkom i mogu reći da je riječ o velikom projektu, vrijednosti preko 100 milijuna eura, na kojem usko surađujemo s investitorom na izradi dokumentacije koja je potrebna za početak izgradnje kompleksa. Investitor je velik i potentan, a mi im pružamo logističku pomoć da projekt što prije zaživi. Kad taj projekt zaključimo moći ću reći da smo, uz sve navedeno, ‘zatvorili’ i turistički segment.
Oporba se u posljednje vrijeme najčešće javlja oko projekta Jazine. Što je u projektu sporno?
Oni nemaju argument što je sporno. Mislim da je sporna politika, kao što je politika bila sporna i prilikom izgradnje obale sv. Martina ili, kako su oni to nazvali, jugobrana. Vikali su mnogo o tome kako je taj projekt loš i nema svrhu, a kad je sve završilo i kad su se pokazale njegove konkretne koristi, tada su se povukli i samo prebacili na nešto drugo. Ne znam što bi u projektu Jazine uopće bilo sporno – Općina je osigurana ugovorom, od države smo dobili zemljište koje nikad niti nije bilo u vlasništvu Tišnjana, investitora smo tražili na međunarodnom nivou, putem natječaja dobili najkvalitetnijeg od onih koji su se javili, argument da će se zatvoriti plaža nije točan… Ne vidim što bi drugo bilo sporno osim politike.
Mnogi će kazati kako jedna mala Općina Tisno s nekoliko tisuća stanovnika ulaže u projekte mnogo vrjednije od onih koje provode jedinice s daleko većim teritorijem i brojem stanovnika, pa veće i od administrativnog središta, grada Šibenika. Kako to komentirate?
Rekao bih da je aktualna vlast u gradu Šibeniku inertna i to se vidi na nizu projekata. Natječaji na kojima smo mi prošli međunarodnog su karaktera i na njih je sa svojim projektima mogao aplicirati tko god je htio. Mi smo na njih kandidirali projekte i izvlačimo 80 do sto posto sredstava. Riječ je o europskom novcu, veoma transparentnim uvjetima i sustavu bodovanja projekata u kojem vam ne može pomoći nikakva politika, da ne bi netko rekao da smo zbog činjenice da je SDP na vlasti, nekoga povlačili za rukav i dobili novac. Ne, to naprosto nije bilo moguće. Za sve projekte, od vrtića, preko šetnice Jezera – Tisno, do Muzeja betinske drvene brodogradnje, novac smo dobili samo i jedino zato što su to bili dobro pripremljeni i kvalitetni projekti. Zašto Grad Šibenik nije dobio sredstva za, recimo, svoj projekt Centra koraljarstva na Zlarinu? Zato što ga nisu dobro pripremili. Naravno da svatko od nas koristi svoja poznanstva kada su u pitanju manji projekti, poput asfaltiranja cesta, i sličnog, ali takav model ne prolazi kada su u pitanju velike investicije. Da su projekt pripremili i doveli u fazu u koji je Općina Tisno dovela, primjerice, projekt Muzeja brodogradnje, onda bi i oni dobili sredstva. Kad si inertan i kada su ti slikanje i osobna promidžba važniji od projekata i njihove realizacije onda imaš takav rezultat, onda jedna općina sa 3.200 stanovnika ima puno više projekata puno veće vrijednosti nego grad poput Šibenika.
Koliko je ukupno uloženo u područje Općine Tisno u ovom drugom vašem mandatu, dakle u protekle dvije godine?
Preko 80 milijuna kuna, ako izuzmemo sustav odvodnje Pirovac – Tisno – Jezera na kojem u posljednje vrijeme puno radimo. Otkupljujemo zemljište, izrađujemo dokumentaciju za izgradnju sustava odvodnje koji je prošao u kohezijskom fondu za financiranje kao jedan od ukupno 16 projekata s područja Hrvatske čija će se prva faza raditi već početkom 2016. godine. Riječ je o spajanju Pirovca i Tisnog podmorskim kanalom, a vrijednost radova u prvoj fazi iznosi 22 milijuna eura.
Koordinator ste za IX izbornu jedinicu. Kakve su reakcije ljudi s terena s obzirom da prve prognoze prije tri mjeseca o rejtingu koalicije nisu bile najsvjetlije?
Najveći pad morala kod naših ljudi dogodio se nakon gubitka predsjedničkih izbora. Iako razlika je sadašnja predsjednica izabrana s najmanjom razlikom u broju glasova otkad pamtimo izborne cikluse, moral je kod ljudi pao i počeli su te izbore poistovjećivati s parlamentarnim izborima. No, tada se dogodilo ono što smo i očekivali, mjere koje smo provodili počele su se osjećati na terenu. U prvom redu ovdje mislim na smanjenje deficita koje je ljudima bilo nevidljivo u smislu opće percepcije, ali ovaj je rezultat bio presudan za rast rejtinga koalicije. Da smo opet ušli u fazu povećanog deficita, nama bi svi europski fondovi bili zatvoreni, ni Općina Tisno niti bilo koji drugi grad ne bi mogao aplicirati za niti jedan projekt. Riječ je o javnosti malo poznatim rigoroznim mjerama koje je Europa pred nas postavila i koje nije bilo nimalo lako ispoštovati. Rezovi su uvijek bolni, nisu nimalo populistički element, ali bilo bi itekako pogubno, kako za SDP, tako i za ostatak zemlje da se oni nisu napravili. Naravno da je dug kumuliran godinama prije no što je koalicijska vlada preuzela uzde, i da se SDP zatekao u poziciji da mora povlačiti poteze na koje javnost, i stranka je toga bila svjesna, neće dobro reagirati, ali to se moralo učiniti. Da nismo, ponavljam, Hrvatskoj bi se, prema odluci Europske komisije, zatvorila sva vrata u svim fondovima EU-a. No, ta je informacija prošla nekako neprimjetno. Kao da nije bila velika stvar što smo se iščupali iz takve situacije.
HDZ-OVA POZORNICA
Jesmo li se doista iščupali?
Hrvatska je izišla iz recesije, to je sigurno. Zabilježili smo rast BDP-a u prošlom tromjesečju, a pozitivne rezultate očekujemo i u ovom tromjesečju, i to mnogo pozitivnije no što je prognozirao HNB. Mnogo je kapitalnih, državnih projekata koji su u tijeku, a financiraju se iz državnih i europskih fondova. Kada sagledavamo samo našu županiju tu su vodička zaobilaznica i druga faza Bikarca, a gdje su most Čiovo, Pelješki most i ostali projekti koji su u realizaciji diljem Hrvatske. Zahvaljujući tim projektima, podrška SDP-u u protekla tri mjeseca je porasla za deset posto, što znači da ljudi primjećuju naš trud.
Neki će reći da je to populizam. Što vi mislite, hoće li biti u pravu?
Čujte, politika je uvijek dijelom izmiješana s populizmom i od toga ne treba bježati. Kažem da svaki političar mora biti malo posoljen populizmom. Ne slan kao Bandić, ali malo posoljen jer je to način na koji se javnosti prezentiraju dobre mjere, projekti koji se provode. Ne vjerujem u rezultate anketa, ali ako postoji trend povećanja podrške SDP-u koji je sada izjednačen s HDZ-om, a koalicija ponekad i prestiže desnu koaliciju, onda to ne mogu zanemariti, jer je jasno da se nešto mijenja u društvu. Naravno da je tome pridonijela i radikalizacija HDZ-a, njihov zaokret potpuno desno, koji su mnogi protumačili kao vraćanje u vrijeme prije Tuđmana, a to nije dobro odjeknulo niti među stranačkim članstvom, niti među tradicionalnim biračima HDZ-a. Mislim da građani nisu dobro probavili niti činjenicu da je šator u Savskoj, kako se pokazalo, bio isključivo HDZ-ova tribina i pozornica. Nakon prosvjeda s plinskim bocama na cesti u Savskoj, podrška Zoranu Milanoviću je značajno porasla i sad vođe prosvjeda najavljuju razmontiranje šatora. Zašto? Jer su postali svjesni da im je taj prosvjed počeo činiti štetu. Panika u toj stranci vidljiva je iz dana u dan, a situaciji ne pridonosi niti činjenica što Tomislav Karamarko nema liderske sposobnosti.
Kad smo kod radikalizacije, treba biti pošten pa reći kako je i SDP počeo koketirati s desnicom kad je počeo isticati ime prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana od kojeg ste se donedavno distancirali. Sad se odjednom imenuje zagrebački aerodrom po njemu, spominje ga se u govorima… Ne radite li isto što i HDZ?
Istina je da dio našeg biračkog tijela to tako doživljava i ne podržava, no mi ne koketiramo s desnicom i sve ove najave potencijalnih koalicija s desnicom su samo medijske patke i ništa više. O tome nema govora, SDP neće ulaziti u neprincipijelne koalicije samo kako bi zadržao vlast. Sjedim u Predsjedništvu stranke i znam na koji se način razgovara na toj razini. Što se tiče odnosa Zorana Milanovića prema predsjedniku Tuđmanu, ako se pogledaju njegove izjave odmah s početka, još kad je kao anonimni političar došao na čelo SDP-a vidjet će se kako je on cijenio osobu prvog hrvatskog predsjednika, te kako je to isticao u izjavama, iako to dijelu birača SDP-a baš ne odgovara. HDZ, s druge strane, našu stranku predstavlja kao stranku kojoj nije stalo do nacionalnih interesa, koja ne voli našu zemlju, u kojoj su svi koji joj pripadaju agnostici i bezbošci, a dio tog promidžbenog folklora je i stvaranje slike kako SDP-u nije blizak Franjo Tuđman. Zato ih smeta kad stranka tom čovjeku planira odati počast na način da po njemu imenuje aerodrom i slično.
To je dijelom stvar kolektivnog identiteta i kostura iz ormara koji SDP prate zbog ‘socijaldemokracije’ koja je proklamirana u bivšoj državi, ne mislite li?
Možda, iako ja s tim sustavom i takvom socijaldemokracijom nemam nikakve veze. I usudio bih se reći kako je podjednak broj ljudi iz tog bivšeg sustava ušao i u HDZ i u SDP. No, oni koji su danas HDZ-ovci peru svoju savjest misleći da će, isticanjem nacionalnih tema i koketiranja s religijom, nešto promijeniti. Milanović je jednom kazao kako oni koji su Božić počeli slaviti 90-ih godina ne bi smjeli pričati o proslavi tog blagdana. Mislim da je u toj izjavi kazao sve.
PODIJELJENA POLITIČKA SCENA
Je li simptomatično da su dva stranačka lidera dviju najvećih stranaka u državi, Tomislav Karamarko pred HDZ-om i Zoran Milanović pred SDP-om, prema posljednjim istraživanjima, dvije najomraženije osobe u zemlji?
Jest, s tim da je Zoran Milanović na listi najpopularnijih političara treći, a Karamarka na toj listi nema. To nam govori da je politička scena podijeljena, a nije čudno niti kad osoba koja obnaša izvršnu vlast u ovako teškim trenucima nije simpatična širokim masama. Ali kad je visoko na listi najpopularnijih političara to znači da ima svoje biračko tijelo koje mu vjeruje i smatra ga liderom. Ali kad, s druge strane, imate šefa oporbe – što je u političkom smislu vrlo zahvalna funkcija s koje možeš kritizirati i prozivati, a nitko ti ništa ne može – prvoga na listi najnepopularnijih, a istovremeno ga nema na listi najpopularnijih, onda je to trenutak za brigu. To znači da te niti tvoja stranka i biračko tijelo ne doživljava ozbiljno.
Vaš status u vrhu SDP-a nesumnjivo je potvrđen kada su vas u dva navrata imenovali koordinatorom na izborima. Koji su vaši apetiti, kada bi vam netko ponudio mjesto ministra, recimo, biste li ga prihvatili?
Apsolutno ne. Ne interesira me izvršna vlast. Zanima me rad u vlastitoj stranci, vjerujem da sam se tu dokazao, i vjerujem da ću se opet dokazati na predstojećim parlamentarnim izborima. Imenovanje za koordinatora za IX izbornu jedinicu kojoj pripada područje četiri županije najbolje mi je priznanje za zasluge koje imam u stranci. Ja i jesam terenski igrač, prisutan sam često u medijima, no mnogo više posla obavim u pozadini, na stabilizaciji stranke na lokalnom nivou, nego što se to vidi. Moje ambicije danas je teško artikulirati, s obzirom da su oni vezani uz politički rezultat. Prije svega priželjkujem pobjedu SDP-a na nacionalnoj razini, a o mojim osobnim ambicijama u ovom trenutku teško je govoriti. Nije tajna kako na idućim lokalnim izborima, ukoliko dobijem stranačku podršku, želim istaknuti svoju kandidaturu za župana šibensko-kninskog.
