Uzavrela je politička situacija u najzapadnijoj šibensko-kninskoj općini Murter-Kornati. Načelnik Ivan Božikov objavio je svoju klandidaturu u koaliciji HSS-HDZ, no nasuprot njemu svoju je nezavisnu kandidaturu istaknula i njegova zamjenica, Dragica Bašić. Sam Božikov prošloga je tjedna kazao kako ga odluka Dragice Bašić nije iznenadila te kako je ona ‘odraz porasta njezinih ambicija’. Dragica Bašić, pak, govori posve drugačije.
Zašto ste istaknuli svoju kandidaturu na predstojećim lokalnim izborima?
Prije četiri godine, kada sam kao zamjenica gospodina Božikova ušla u koaliciju sa HSS-om, mislila sam da ću na taj način uspjeti realizirati projekte koje sam osmislila na dobrobit općine i njezinih stanovnika, očekivala sam da oko provedbe tih projekata neće biti opstrukcije niti zastoja. Uvijek sam zagovarala timski rad i tezu da jedan čovjek ne može imati sva potrebna znanja za donošenje relevantnih odluka. Zahtijevala sam da se komunicira i u važne projekte uključe stručni ljudi, na temelju čijih će se savjeta donositi ključne odluke. Načelnik je bio taj koji je donosio odluke i čija je bila zadnja, što i jest normalno. No, razišli smo se u načinu komunikacije i načinu donošenja odluka. On, naime, nije radio timski i nije ga zanimalo mišljenje struke.
ŠUTNJA NAČELNIKA
Budući da je promatrajući sa strane jako teško odrediti tko je iz gradske ili općinske strukture zaslužan za pojedini projekt, možete li pojasniti koji su to ‘vaši’ projekti, a koji su naišli na zastoj?
Govorim prvenstveno o projektima energetske učinkovitosti koji su trebali potaknuti gospodarski rast Murtera. Kao jednog od najvažnijih spomenut ću projekt osnivanja reciklažne tvrtke ‘Zeleni otok’ koja je trebala djelovati na području općina Murter-Kornati, Tisno, a u dogledno vrijeme i na području Pirovca i Tribunja.
Što se dogodilo s tim projektom?
To pitanje posljednjih su godinu dana načelniku Božikovu na sjednicama Općinskog vijeća postavljali općinski vijećnici, no on na njega do danas nije odgovorio niti njima, niti meni. Samo znam da je načelnik dao otkaz voditeljici dijela tog projekta, znam da je tvrtka osnovana i još uvijek formalno postoji sa sjedištem u Betini, no što se nakon toga dogodilo nije mi poznato. Ponavljam, načelnik nije odgovorio vijećnicima na pitanje što je s projektom ‘Zeleni otok’.
Murter je, to je poznato, oduvijek bio vizionar u takvim projektima, baziranim na održivom razvoju. Koji bi bili projekti koje ste uspjeli realiziratisa svojim potpisom?
To su bili projekti održivog razvoja, prije svega projekt obrazovnog atipičnog centra na brdu Raduč za koji smo, zaslugom udruge Fenix i mojom osobnom, dobili priznanje čitave Europe kao mala općina koja je tako nešto uspjela realizirati. Zatim, to je bio projekt solarne rasvjete na murterskoj rivi, projekt postavljanja solarnih panela na krovu općinske zgrade… Tih je ideja mnogo i planiram ih realizirati ako mi birači u svibnju dadu podršku.
Možemo li navesti neke projekte iz područja održivog razvoja?
Evo, Murter je na otoku, imamo najviše sunčanih dana u ovom kraju i mnogo vjetra iz kojeg se također može crpiti pokretačka energija. Mi smo prostorno najveća i prema broju otoka najrazvedenija općina. Ukoliko bi se osmislio jedan veći sustav elektrane koja ne ugrožava okoliš, a tehnologija je toliko uznapredovala da su takve stvari itekako moguće, možemo napravitičudo. To bi našim otocima omogućilo da se čitava tradicijska naselja snabdijevaju električnom energijom koja je preduvjet razvoja. Također, odavno govorim o ideji izgradnje solarno-električne elektrane na Hripama, našoj poslovnoj zoni, a koja bi električnom energijom napajala čitavo mjesto. Konačno, moj je prijedlog da potičemo upotrebu električnih automobila, ali na konkretan način. Zamislite da vas na ulazu u Murter dočeka tabla na kojoj bi pisala poruka dobrodošlice svima koji koriste takve automobile, te da u samom mjestu postoje lokacije na kojima možete napuniti svoje vozilo! Danas Europa potiče takve projekte i mislim da ne bi trebao biti nikakav problem da se na putu do Zagreba postave još dva ili tri punkta za punjenje električnih automobila. Taj problem sam po sebi rješava velike probleme – smanjuje CO2, buku, zagađenje, a sve to tek uz trošak električne energije koju bismo crpili iz sunca, iz naše elektrane s poduzetničke zone.
Da dobijete priliku nakon lokalnih izbora, što biste napravili drugačije od aktualnog načelnika Božikova?
Ekipirala bih se s ljudima, domicilnim stručnjacima iz različitih područja, uključila bih u to mlade snage koje imaju iznimno dobre projekte koji danas nama možda izgledaju mali, ali kada ih skupite oni nose zamašnjak razvoja nekog kraja, uvela bih timski rad, zajedništvo i odmah bih počela raditi. naše je mjesto okrenuto prema moru i s njime živi. Lungo mare nije dovoljan da poprati to određenje Murtera. Potaknula bih zato uređenje niza malih privezišta koji bi omogućili uređenjeservisa za brodove, osigurali budućnost drvene brodogradnje, ali bi potaknuli i turizam jer bi iznajmljivači soba i apartmana dobili svoje privezište koje bi mogli ponuditi svojim gostima kao dodatni sadržaj. Dakle, želja mi je čitavu murtersku uvalu Hramina, uz izradu potrebnih studija i projekata, okrenuti prema moru kako bi Murter s morske strane dobio sliku koju zaslužuje.
ODRŽIVI RAZVOJ
Što je s gospodarskim projektima?
Ukoliko se revitalizira stara jezgra Murtera, a ljudima se omogući da na pomorskom dobru legaliziraju svoje nekretnine, tada će se ti objekti moći iznajmiti, rekonstruirati ili, na koncu, u njima otvoriti bilo kakav gospodarski, turistički ili ini sadržaj. Uvjerena sam da bi tako posložen sustav donio benefite Murteru i njegovim stanovnicima.
Da zaključimo – vaša vizija s kojom idete na izbore i dalje je održivi razvoj?
Naravno. Tako posložen sustav sam po sebi luči više pogodnosti, kako za samu općinu, tako i za njegove stanovnike i prostor na kojemu oni žive. Održivi razvoj snižava troškove svakom stanovniku, a samo to je veliki iskorak koji, na koncu, zagovara i Europska unija. A, Europa takve projekte neće prestati financirati. Murter je mogao biti, i još uvijek može postati prototip u Hrvatskoj kako od prirodnih resursa smanjiti troškove poslovanja, a lokalnom stanovništvu dati posao u ruke.
