Zanimanje za kupnju sanirane Jadranske banke Šibenik iskazalo je pet financijskih institucija. Na javni poziv, koji je 14. veljače raspisala Državne agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) za iskazivanje interesa za kupnju sto posto redovnih dionica Jadranske banke Šibenik u roku je zaprimljeno pet pisama namjere investitora iz Hrvatske i drugih zemalja Europske unije, potvrdili su Hini iz DAB-a.
Na prodaju se nudi 4.747.229 dionica Jadranske banke, što je 100 posto njezinog temeljnog kapitala koji iznosi 50 milijuna kuna, odnosno 6,7 milijuna eura.
– Sanacijsko tijelo je odlučilo pozvati tri potencijalna investitora u daljnji postupak dubinskog snimanja i ostalih pripremnih radnji za podnošenje obvezujućih ponuda. U postupku je odlučivanje o još jednom potencijalnom investitoru, odgovoreno je iz DAB-a.
Predviđeni rok za podnošenje obvezujućih ponuda je 2. svibnja, nakon čega će se ponude vrednovati i rangirati, prvenstveno po visini cijene za dionice te dodatnom iznosu ulaganja u kapital Jadranske banke, kao i po strateškim namjerama investitora i njegovom kredibilitetu na hrvatskom, odnosno europskom financijskom tržištu.
Podsjetimo, sanacija Jadranske banka počela je u listopadu 2015. godine nakon što je Hrvatska narodna banka utvrdila da ‘Jadranska banka propada te da nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora mogle spriječiti propadanje’. U tom trenutku, ukupni gubitak banke bio je 846 milijuna kuna, a Europska komisija dopustila je sanaciju i JABA-e i drugih potencijalnih drugih, malih kreditnih institucija čija imovina ne prelazi 1,5 milijardi eura. Njezina sanacija određena je kao javni interes jer su od ukupnih depozita od 2,1 milijardu kuna čak 1,9 milijardi bili depoziti građana. Da je HNB umjesto sanacije predložio stečaj, DAB bi morao isplatiti osiguranu štednju od oko 1,5 milijardi kuna pa je manji trošak bila sanacija nego stečaj.
Prije tjedan dana policija je uhitila troje bivših članova uprave banke Ivu Šinka, Maju Trlaju i Mirka Goretu te poduzetnika iz Čakovca Nikolu Žnidarića nad kojima je ŽDO pokrenuo istragu zbog gospodarskog kriminala u Jadranskoj banci od 2009 do 2013. godine čime su banku oštetili za 42,5 milijuna kuna.
