Izgled najstarijeg grba grada Šibenika sačuvan je na pismu šibenske općine datiranom na današnji dan, 18. listopada 1255. godine. Kako nije sačuvan niti jedan gradski grb iz tih najranijih vremena, riječ je o vrijednom dokumentu jer je običaj bio da se isti lik ili motiv, koji se upotrebljavao u grbu upotrijebi i na pečatu.
Inače, pismo na kojem je najstariji sačuvani pečat šibenske općine s likom svetog Mihovila prije 764 godine bilo je upućeno prenestinskom biskupu u kome ga Šibenčani mole da zagovara kod pape osnivanje Šibenske biskupije.
Prikaz sv. Mihovila u grbu, kao najsnažnijeg i nepobjedivog anđela, simbolizirao je borbenost i snagu srednjevjekovne šibenske općine. Njime su garđani upozoravali neprijatelja da će slijediti primjer nebeskog zaštitnika i neustrašivo se boriti za očuvanje svojih prava. Izrađujući grb u kamenu, Šibenčani su ga postavljali na vidljiva i istaknuta mjesta nastojeći njima demonstrirati i svoju komunalnu autonomiju, koju su u nestalnim vremenima srednjeg vijeka morali uvijek ponovo potvrđivati i braniti.
