Kada mu je u siječnju ove godine blokiran račun, Ivica Juričev iz Vodica nije ni slutio da mu je na naplatu sjeo višegodišnji dug za neplaćenu TV pristojbu. Sa žiro računa skinuto mu je prvo 800 kuna, a ubrzo mu je stigla i druga ovrha. RTV pristojbu Juričev nije platio preko 20 godina, no sve zato jer televiziju i radio, tvrdi, nije ni koristio. Međutim, napravio je pogrešku, pa RTV pristojbu nije odjavio. Godinama kasnije, to ga je odvelo u duboke probleme.
– Iako sam oduvijek na istoj adresi, nisam primio nijedan račun, obavijest o ovrsi ili rješenje, tako da nisam ni znao da se protiv mene vode ikakvi postupci. Pitam se tko je primao ta rješenja o ovrsi, jer ja sigurno nisam. Zbog toga se nisam mogao ni žaliti na postupak, što bih sigurno napravio – rekao je Juričev.
Kako se Juričev nije žalio, rješenje o ovrsi postalo je pravomoćno te mu je Fina na zahtjev odvjetničkog ureda Hanžeković blokirala račun.
Samo dio računa u zastari
Sada će Juričev HRT-u morati platiti preko 10 tisuća kuna. On pak tvrdi da nije imao radio ni TV sve do 2008. godine, kada je njegova nevjenčana supruga kupila i prijavila TV prijemnik te na svoje ime u zajedničkom kućanstvu od tada uredno plaća pristojbu. Međutim, u HRT-u kažu kako je Ivica Juričev bio njihov pretplatnik od 1989. do 2008. godine. U tom je razdoblju platio pristojbu za svega nekoliko mjeseci, kažu HRT-ovci, stoga je protiv njega pokrenut ovršni postupak. Samo dio računa otišao je u zastaru.
– Gospodinu Juričevu neće biti ovršen iznos od 4.900 kuna koliko je dugovao od 1989. do 2003. godine. Međutim, postoji i dug od 2003. do 2008. godine u iznosu od 11.113 kuna, od čega je platio 657 kuna, stoga je dužan još 10.456 kuna – odgovaraju u HRT-ovom Odjelu za javnost.
Kada se pokrene ovršni postupak na sudu odnosno na Fini, rok zastare je 10 godina. Rok zastare je godinu dana samo ukoliko HRT ne bi na vrijeme pokrenuo pokrenuo postupak, ističu u Odjelu za javnost.
Sumnje u antidatiranje
Juričev se požalio Udruzi za zaštitu potrošača ‘Plavi val’ u kojoj sumnjaju da su odvjetnički ured i javni bilježnici namjerno odgađali slanje rješenja o ovrsi.
– Iz dokumenata koje je Juričev dobio u Fini vidljivo je da je javni bilježnik Teo Karabotić-Milovac iz Splita osobnom dostavom zaprimio od odvjetničkog ureda Hanžeković iz Zagreba prijedlog za ovrhu početkom 2006. te da je donio rješenje o ovrsi 01. ožujka 2006. Pitanje je što se tolike godine događalo s rješenjem o ovrsi, zašto ga je javni bilježnik držao u ladici, možda zbog skupljanja kamata? Kome ga je uopće poslao umjesto ovršeniku – sve to daje ovršeniku pravo na sumnju da je ovrha antidatirana – ističe Erika Popović iz Plavog vala. Popović upozorava da javni bilježnici nemaju zakonom propisani rok u kojem su dužni ovršeniku dostaviti rješenje o ovrsi, što je veliki propust zakonodavca.
– To bi trebalo hitno urediti jer ovako oni mogu rješenja o ovrhama držati u ladicama 7-8 godina i prouzročiti veliku štetu ovršeniku kako zbog gomilanja kamata, tako i zbog činjenice da računi za javne usluge zastarijevaju za 12 mjeseci pa građani uplatnice niti ne čuvaju dulje od 24 mjeseca i vrlo teško će dokazati da su neku javnu uslugu platiti prije 7-8 godina – ističe Popović.
Savjet – provjeravajte poštu!
Za sudske postupke razumni rok za suđenje je 3 godine, nema razloga da za javno bilježnički ovršni postupak ne bude slično. Posebno je upitno tko je umjesto ovršenika zaprimio rješenje o ovrsi, kome je poslano, tko se potpisao na dostavnicu, kažu u udruzi ‘Plavi val’.
Ovrha koja nije zaprimljena može postati pravomoćna, ali samo onima koji su mijenjali adresu, a to nisu javili svima čiji su obveznici plaćanja (banci, Elektri, HRT-u itd.) ili onima koji ne žele preuzeti svoju poštu (žute obavijesti). Oni koji su uvijek na istoj adresi morali bi dobiti rješenje o ovrsi.
– Svima savjetujemo neka uvijek odu po poštu za koju su u sandučiću našli obavijest, za preporučenu poštu ili poštu s povratnicom, jer tako neće propustiti mogućnost korištenja pravnih lijekova – upozorava Popović.
Bitno je također odmah napisati prigovor javnom bilježniku i tražiti dostavnice. Ukoliko ih je netko drugi potpisao sud će po prigovoru (jav. bilj. prigovor dostavlja sudu) uputiti predmet u parnicu te će ovršenik na sudu moći dokazivati da nije dužan, odnosno da nije obveznik plaćanja. Ako to dokaže, ovrhovoditelj će mu morati vrati novac uzet blokadom, ističu u Plavom Valu.
