Kada su HSLS-ovi Miroslav Škugor i Damir Lasan napustili stranku, prešavši u tzv. nestranačke udruge – Šibenski građanski forum i Nezavisnu listu ‘Loza’, nitko se nije naročito začudio. Dvije godine prije njih, nakon punih 18 godina HSLS je napustio Željko Burić, ravnatelj OB Šibenik i otišao u HDZ. S liste liberala je odavno otpao i Mario Kovač, nekadašnji ministar prometa s jedva nekoliko mjeseci mandata za vrijeme Račanove vlade, koji se također ponovo aktivirao u Lozi. Tu nestranačku platformu su, podsjetimo, formirali nezadovoljni prebjezi iz HSP-a pod vodstvom Ivice Ledenka i Tanje Radić Lakoš. Tako su se na jednom mjestu našli nekadašnji ekstremni desničari i ljevičari, udruženi pod egidom zajedničkih interesa. Političke rošade odavno su više pravilo, nego iznimka na šibenskoj političkoj sceni, pa ne treba čuditi što je, primjerice, sastav Gradskog vijeća Šibenika nekonzistentan unutar istog mandata. Generalno govoreći, Davor Gjenero, politički analitičar smatra kako takvo ponašanje političara na odaje neprofesionalizam.
NAJVIŠE BJEŽE LIBERALI
– Očito je da kod nas političari nisu sazreli i ne obavljaju u pravom smislu svoje poslove. Njihov zadatak je da nastupaju na izborima, izgrađuju državu, te obrazuju i promoviraju profesionalne političke talente u javnom životu, ali ne na način da profesionalno zarađuju od bavljenja politikom, nego da promoviraju i oblikuju poželjan tip političke komunikacije. Također, stranke bi trebale zastupati određenu ideologiju, stavove po kojima ih glasač može razlikovati i u skladu s tim birati određenu politiku u državi. Očito, toga kod nas nema – kaže Gjenero.
Zato se i događa, primjerice, da građani, birajući socijaldemokratsku politiku koja podrazumijeva zaštitu socijalnih skupina, ulaganje u vrtiće, škole i slično, na kraju dobiju političku garnituru koja radi upravo suprotno, zastupa interes krupnog kapitala, navodi Gjenero.
– Građani imaju pravo znati kome su poklonili povjerenje, a nekakva garancija se može uspostaviti samo ako stranke uistinu slijede svoje programe i ideologiju. Kod nas ljudi bježe iz stranke u stranku, što pokazuje neprofesionalnost političke struke – ističe Gjenero.
Najviše prebjega na lokalnoj i nacionalnoj političkoj sceni dolazi upravo iz redova liberala. Prema Gjeneru, to samo dokazuje da se liberalna opcija u Hrvatskoj nikad nije potpuno definirala i osnažila, zbog čega njihovi članovi lako pronalaze utočišta u drugim strankama. Najorganiziranije političke opcije u Hrvatskoj – HDZ i SDP imaju ipak manje rošada, no kako dokazuje šibenski primjer, nisu ni one imune na to. Posebna priča su tzv. nezavisne liste, poput Šibenskog građanskog foruma i Loze.
– Svugdje u Hrvatskoj se pokazalo da građanske liste imaju dosta simpatizera, no redovito im nedostaje stranačka disciplina zbog čega čak i kad uđu u izvršnu vlast, to ne koriste, već bježe u druge stranke – kaže Gjenero.
Prisjeća se primjera u Zadru i nezavisne liste Stanislava Antića koja je 2001. godine osvojila većinu, da bi ih dvoje vijećnika izdalo i pretrčalo u HDZ-ov tabor, a Božidar Kalmeta zasjeo u gradonačelnički stolac. Ostalo je povijest, no zbog hrvatskog izbornog zakona, ona se, čini se, stalno ponavlja.
– Dokle god se vijećnici ne budu birali neposredno, a ne s liste kao i dosad, imat ćemo situacije u kojima u gradska vijeća i skupštine iza nositelja liste ulaze potpuni anonimusi. Svaki vijećnik trebao bi, poput gradonačelnika, imenom i prezimenom biti biran. To bi posebno bilo efikasno u manjim sredinama poput Šibenika, gdje se snažnim može pokazati socijalna izolacija kao mehanizam kontrole – kaže Gjenero.
POGLAVARSTVA SPAŠAVAJU DEMOKRACIJU
Dakle, kada bi građani birali poimence svakog vijećnika u gradsko vijeće, ukoliko bi on prekršio obećanja, sigurno mu ne bi bilo lako hladnokrvno prošetati ulicom među ljudima koji ga viđaju svaki dan. Gjenero ističe i da bi gradonačelnička pozicija tada bila uravnotežena spram gradskog vijeća, jer se dosad u praksi pokazalo kako vijećnici opstruiraju rad gradskih uprava.
– To se događa svugdje u Hrvatskoj, ne samo u Šibeniku. Kada bismo opet uveli, recimo, gradska poglavarstva, gradonačelnik bi opet bio prvi među jednakima i cijeli bi rad bio demokratičniji. Na sadašnji način, gradska uprava i gradsko vijeće mogu raditi kako treba samo ako postoji dobronamjeran kompromis o suradnji, no to se rijetko viđa u praksi – zaključuje politički analitičar.
Od Sablić i Dragutina do Štrbinića Šone
Da politički vijećnici rado mijenjaju dresove, dokazuje blistavi primjer vijećnice Jagode Sablić, nekadašnje SDP-ovke koja je u šibensko vijeće ušla na Nezavisnoj listi Ante Gašperova Čaće, da bi se potom opet priklonila vladajućoj koaliciji SDP-HNS. To je dakako, dobro kapitalizirala – dobila je radno mjesto referentice u Šibenskom kazalištu, a njen sin dobio je posao gradskog komunalnog redara. Nezavisni vijećnik Boris Dragutin ušao je u gradsko vijeće na listi Ivana Ninića, bivšeg SDP-ovca i ultraljevičara. ‘Ljubav’ je pukla vrlo brzo i ironično već pri konstituiranju gradskog vijeća. Bivšeg SDP-ovca Ninića je, podsjećamo, za predsjednika GV-a kandidirao HDZ, a član njegove liste Boris Dragutin je odbio glasati za njega. Još i danas se prepričavaju komični incidenti koje je Ninić izazvao bijesan psujući i optužujući kolegu za korupciju ‘zbog 1700 kuna naknade’. Ovaj je, jasno, ostao uz SDP. Dolaskom na vlast koalicije SDP-HNS politički stav naglo je promijenila pročelnica za društvene djelatnosti i dugogodišnja HDZ-ovka Živana Podrug. Ona je stranku napustila na vlastitu zamolbu, te tako osvojila povjerenje sadašnjih poslodavaca. Lovorku Bujas, sadašnju direktoricu Gradskog parkinga, HDZ je izbacio iz stranke i to navodno zato jer nije podržala gradonačelnicu Nedu Klarić na posljednjim izborima. No, čini se da Bujasova nije dugo patila zbog ‘šup karte’ jer je ubrzo imenovana direktoricom najuspješnijeg gradskog poduzeća. Zlatko Štrbinić Šona, vijećnik Šibenskog građanskog foruma preuzeo je također iskaznicu SDP-a prošle godine, no vratio je mandat.
HDZ i SDP još bez kandidata
Iako su neke stranke na lokalnoj razini već počele isticati svoje timove s kojima će ići u izbornu utrku dogodine u svibnju, dvije najveće stranke još uvijek šute. O kandidatima SDP-a za gradonačelnika Šibenika i župana šibensko-kninskog u stranci nitko ne želi govoriti službeno. Šuška se kako će kandidat za gradonačelnika Šibenika biti šef šibenskog SDP-a Franko Vidović ili aktualni gradonačelnik Ante Županović, a Anita Bara, predsjednica županijskog odbora stranke, ne krije ambicije za kandidaturu na županijskom nivou. U HDZ-u priča je vrlo slična. Spominju dva imena – Danijela Miletu i dr. Željka Burića, no ništa još nije definirano. O tome će obje stranke, vele upućeni, sud donijeti tek u prosincu, a s imenima izaći i nešto kasnije.
