Turistička sezona nam je pred vratima. Kakve su najave?
Po berlinskom sajmu, koji je nekakav indikator, buking je dosta dobar što se tiče hotelijera, a u čarteru je bolji nego lani, tako da očekujem da ćemo ove godine ostvariti rezultat jednak lanjskom rekordnom, ako ne i za nijansu bolji.
Koliko povećanje turističkog prometa predviđate?
Bio bih zadovoljan kada bismo ostali na istom nivou i ostvarili onih lanjskih 1,010,000 noćenja, međutim naša je procjena da će rezultati biti bolji za jedan posto. Teško je predvidjeti, ali sve ide u dobrom smjeru.
Što šibenski TZ priprema za sezonu, što ste gostima prezentirali na sajmovima?
Osim naših klasičnih programa koje pripremamo svake sezone, staru gradsku jezgru s tvrđavama prezentiramo kao naš najveći resurs i potencijal. Od ove godine se u tu priču uključila i plaža Banj s kojom bismo, prema procjenama, trebali povećati prosječan boravak turista u Šibeniku. Do sada turisti su se u gradu prosječno zadržavali tek jedan i pol dan, no Banj bi trebao barem za jedan dan povećati taj prosjek. Od ove godine počeli smo promovirati i projekt uređenja pješačko – biciklističke staze kroz kanal sv. Ante. Iako će on biti spreman tek za 2013. godinu, najavljujemo ga kao naš veliki kapital jer će otvoriti čitavu lijevu stranu kanala, a jednom kada i tvrđava dođe u ruke grada, kompletno ćemo turistički valorizirati to područje. Osim toga, dopunit ćemo turističku signalizaciju u staroj gradskoj jezgri, označiti neke šibenske specifičnosti, poput pojilišta za pse ili rebusa na Dobriću, i to bismo trebali završiti do svibnja. Paralelno s tim radimo nove web stranice i novi logo TZ-a, u izradi je gastro vodič koji će gostima prezentirati jela karakteristična za šibenski kraj.
PRODUŽITI SEZONU
Kad smo kod tog gastronomskog dijela, unatoč svim restoranima, onaj mali štand s fritulama na Poljani postao je najveća gastronomska atrakcija među turistima…
Nažalost, imate pravo. Drago mi je što je gospođa počela s tim, no žao mi je što su neki restorani i gostione, poput šibenske Marende, a koji nude izvorna kuhana jela iz ovog kraja, još uvijek nedovoljno poznati turistima. Upravo bi spomenuti gastro vodič trebao popularizirati jela koja su nama svojstvena, poput pašte fažola, pašticade, slanih srdela i sličnih delicija.
Kazali ste da očekujete porast broja noćenja, no možemo li realno očekivati taj porast ili neki značajniji porast dogodine, s postojećim kapacitetima koji su poslovično nedostatni?
Istina je da nam nedostaje kapaciteta, no bilježimo mali pomak naprijed. U gradu Šibeniku svake godine dobijemo 50 do sto novih kreveta, pa će se taj trend nastaviti i u ovoj godini – otvara se hostel na kolodvoru, te još oko 40 kreveta u privatnom smještaju. Ako to povećanje stavimo u kontekst Šibenika koji u ovom trenutku ima samo 500 ležajeva, jasno je da je to ipak velika brojka. Važno je kazati da će određeno povećanje kapaciteta ove godine ostvariti i Solaris koji je smanjio kamp nauštrb bungalova. Povećanje turističkih brojki u ovom trenutku moramo tražiti u produljenju turističke sezone. Bio bih najsretniji kada bi nam prvi gosti stizali za Uskrs, a odlazili u listopadu, no nažalost, takve najave za sam Šibenik nemamo niti ove godine. Tek za Solaris koji otvara oko Uskrsa.
I onda smo opet zapeli u priči o turističkom gradu koji ima jedan hotel, nekoliko apartmana i četiri restorana. Kako u takvoj situaciji možemo očekivati turistički iskorak?
Eto, to je naša boljka. Još uvijek smo uglavnom tranzitni grad kojega mnogo turističkih grupa zaobilazi jer nemaju gdje spavati. Nedostatak fiksnih kapaciteta, jednog pravog hotela, za nas je veliki problem. Smatram da bez par tisuća baznih noćenja ne možemo govoriti o nekom turizmu, jer ona vuku i čitavu ostalu turističku ponudu. Danas nam gosti danju šeću po gradu, no kada dođe vrijeme večere, vraćaju se u mjesta u kojima su smješteni, gdje ostavljaju novac ugostiteljima. A našim ugostiteljima promet rade domaći ljudi.
Trebao bi nas pogurati projekt Dogus grupe u Mandalini?
Svi znamo da je marina za mega jahte u Mandalini gotovo završena, počela je izgradnja hotela koji bio trebao otvoriti dogodine. Po meni, riječ je o odličnom projektu koji će promijeniti, da ne kažem uvelike popraviti, krvnu sliku šibenskog turizma. Dobit ćemo novih 300 kreveta više kategorije sa svim popratnim sadržajima koji su također važni, osobito zimi kada nemamo adekvatne prostore u kojima bismo organizirali događanja, kongrese i slično, jer Solaris, koji je jedini veći turistički subjekt naslonjen na Šibenik, ne radi u zimskom periodu. Šibenik je tek sad u tranziciji iz industrijskog u turistički grad i još uvijek nije završio taj postupak. Još uvijek se kod nas miješaju industrija, turizam, trgovina…
Mi smo stalno u nekakvoj tranziciji…
Tako ispada. Ali u bližoj budućnosti vidim perspektivu – od marine za mega jahte, preko hotela na Kulinama, plaže Banj, permanentnog povećanja privatnih smještajnih kapaciteta i valorizacije kanala sv. Ante, do gata Vrulje koji će nam konačno u grad dovesti kruzere i veće putničke brodove, jednog dana riješit će se i Obonjan, vratit će nam se tvrđave, a stara gradska jezgra također bi se trebala definirati. To se sve treba desiti kroz idućih pet ili šest godina.
(…)
Cijeli intervju pročitajte u novom broju Šibenskog tjednika
