U okviru umjetničkog istraživanja u Bukovici ‘Izvezene priče’, danas će u nezavisnom kulturnom centru Azimut u Šibeniku biti predstavljen projekt ‘Crno brdo’ šibenske umjetnice Lane Stojićević. Početak je u 18 sati. Osim toga, u 19 sati, program pod nazivom ‘Put ‘građe’ od konca do instalacija Lane Stojićević’ održat će šibenski entolog, Jadran Kale.
LANINO CRNO BRDO
Riječ je o umjetničkom projektu koji priča o uvijek aktualnoj temi iz Šibenika.
Gomila silikomanganske troske, otpada bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura, 2010. neadekvatno je deponirana usred sela Biljane Donje u Ravnim kotarima. Crno brdo je umjetničko- istraživački projekt o utjecaju i posljedicama tog artificijelnog i potencijalno opasnog postindustrijskog krajolika. Performativna serija fotografija predstavlja imaginarni narativ o prilagođavanju nekadašnje tradicije suvremenim uvjetima života. Kostim s fotografija, koji je prekriven lokalnim vezom četverokukom, simbolom nade i zaštite, interpretacija je narodne nošnje nalik zaštitnom odijelu. Priču o nekadašnjoj seoskoj idili koja se pretvorila u suvremenu distopiju ispričao je Živko, najbliži susjed Crnog brda, u zvučnom zapisu koji je postao dio rada. Nadležno Ministarstvo 2015. naredilo je uklanjanje Crnog brda. Kako otpad nije uklonjen, sud EU je 2019.. presudio da Hrvatska nije poduzela mjere za zaštitu ljudi i okoliša. Unatoč tome, problem Crnog brda još uvijek nije riješen.
VIŠE O PROJEKTU
Krajolik na mnogo načina utječe na život stanovništva, ciklus fotografija Crno brdo postavlja pitanje kakav je utjecaj suvremenog, artificijelnog i opasnog postindustrijskog krajolika? Usred sela Donje Biljane u Ravnim kotarima 2010. godine deponirana je gomila od gotovo 200 tisuće tona industrijskog otpada, silikomanganske troske koja je među lokalnim stanovništvom poznata pod imenom Crno Brdo. Umjesto na adekvatnom odlagalištu otpada, troska je deponirana usred sela zahvaljujući preimenovanju iz otpada u sirovinu. U skladu s etnološkim pristupom, dio rada je i audio intervju s najbližim susjedom Crnog Brda „koji lokalnim jezikom priča priču o Crnome Brdu i Ravnim kotarima prije njegova nastanka, priču o nekadašnjoj idili što se ljudskom neodgovornošću pretvorila u mučnu i nadasve opasnu distopiju“
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 31. ožujka 2015. donijelo je rješenje kojim je vlasniku naređeno uklanjanje Crnog Brda iz Donjih Biljana, ali brdo se ne miče iz sela.
Lana Stojićević
Lana Stojićević (1989., Šibenik) diplomirala je 2012. na Odsjeku za slikarstvo umjetničke akademije u Splitu, na kojoj je od 2022. u zvanju docentice Zaposlena na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost. Izlagala je na brojnim izložbama, među kojima su Ostrale bijenale u Dresdenu, New East
Photo Prize u Londonu i OFF-bijenale u Budimpešti. Dobitnica je više strukovnih nagrada, među kojima su Nagrada Radoslav Putar (Institut za suvremenu umjetnost, Zagreb, 2021.), treća Nagrada Ivan Kožarić (MSU, Zagreb, 2021.), nagrada Metro Imaging na izložbi New East Photo Prize (Fondacija Calvert 22, London, 2016.), godišnja nagrada za mlade umjetnike (HDLU, Zagreb, 2015.). Sudjelovala je na više rezidencijalnih programa, među kojima su Residency Unlimited u New Yorku i Cité Internationale des Arts u Parizu.
izv. prof. dr. sc. Jadran Kale
Rođen je u Novoj Gradiški. Srednju školu završio je u Šibeniku, a studij etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je radom Sklopovi nepravo svođenih građevina (bunja) na istočnoj obali Jadrana, a doktorirao radom Narodne nošnje i kultura odijevanja u sjevernoj Dalmaciji. Od 1989. godine kustos je Etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika, a od 2005. i nastavnik na Odjelu etnologije i kulturne antropologije Sveučilišta u Zadru.
